zračne letjelice, naprave koje se same mogu održavati u zraku i kretati se njime. U hrvatskoj zakonskoj regulativi te većem dijelu stručne javnosti nazivaju se → zrakoplovima. Dijele se na letjelice lakše od zraka – aerostate i na letjelice teže od zraka – aerodine. Aerostati (zračni brod, balon) u zraku se održavaju zahvaljujući aerostatičkom uzgonu koji nastaje jer je njihova težina manja od težine okolnoga zraka istog obujma, a postiže se punjenjem toplim zrakom ili plinom lakšim od zraka (helij, vodik). Aerodini se u zraku održavaju aerodinamičkim silama nastalima kretanjem same letjelice kroz zrak (letjelice s nepomičnim krilima – aeroplani), ili pokretanjem njezinih dijelova (letjelice s pomičnim, rotirajućim krilima – rotoplani ili rotokopteri). Aerodini se pokreću radom motora (zrakoplov – avion, hidroavion, zračna amfibija, autogir, helikopter, zrakoplov s prekretnim rotorom ili prekretnim krilom, mikrolaki zrakoplov – motorni zmaj) ili pretvaranjem njihove potencijalne energije u kinetičku energiju (zračna jedrilica, ovjesna jedrilica – zmaj, parajedrilica, padobran). Među zračne letjelice kadšto se ubrajaju i bespilotne letjelice te zrakoplovni modeli. Skupini zrakoplova ne pripadaju naprave koje se u atmosferi održavaju zbog djelovanja struje zraka u odnosu na Zemljinu površinu (→ lebdjelica). (→ zračni brod; balon; zrakoplov; hidroavion; helikopter; zračna jedrilica; padobran; bespilotna letjelica; zrakoplovno modelarstvo)