Naum Ohridski
Naum Ohridski se spominje među prvim učenicima Ćirila i Metodija, zajedno sa bratom Klimentom Ohridskim, Angelarijem i Savom. Gorazd im je prišao tek u Moravskoj. Svi su poznati kao Sedmočislenici.
Podaci o Naumu Ohridskom nalaze se u njegovom žitiju, kojega je napisao jedan od njegovih učenika. To žitije pronašao je Jordan Ivanov 1906. u Zografskom manastiru na Atosu. Njegovo žitije dopunjavaju druga žitija, ali njihova proučavanja su i dalje otvorena.
Žitja kazuju da je Naum Ohridski iz Mizije, tj. iz Makedonije, najvjerovatnije iz okoline Soluna. Njegov brat je Kliment Ohridski. Roditelji su im bili imućni i iz plemenita roda. Oni to ipak odbacuju i pridružuju se slounskoj braći Ćirilu i Metodiju. Poslije smrti svojih učitelja, progona, zlostavljanja, zatvaranja i pljačke od strane franačko-njemačke vojske iz Moravske braća Kliment i Naum stigli su u Bugarsku. Kako kažu žitija, knez Boris ih je veoma lijepo primio u Preslavu i smjestio ih u dom jednog svog velmože Ehača. Tu su ostali sve dok Kliment nije bio upućen u Kutmičevicu za učitelja, a Naum je ostao u Preslavu. U preslavu je djelovala Preslavska književna škola, koja je zaživjela već od vremena Ćirila i Metoda. Tu su djelovali i Kliment i Naum i tu se rađala ćirilica.
Na saboru cara Simeona 893. naređena je zamjena grčkih knjiga slavenskim, ali i glagoljice ćirilicom. Tada car Simeon postavlja Klimenta za episkopa a u Kutmičevicu za na njegovo mjesto za učitelja šalje Nauma kao prezbitera. Na izlazu iz Belog jezera Naum podiže manastir sa crkvom posvećenom arhanđelima i ostaje tamo učitelj sedam godina. Po nekima taj manastir je bio Naumova škola, u kojoj je skupljao učenike, kao što je to na suprotnoj strani jezera u Ohridu činio Kliment. Poslije tih sedam godina Naum je ostao da živi jošp deset godina u tom manastiru. Pretpostavka je da se zamonašio i da je tu živio po utvrđenim pravilima kao kaluđer. Uzima se i da je uz plodnog spisatelja, brata Klimenta, i Naum pisao određena djela, ali i da ona nisu očuvana.