Destilacija
Destilacija je fizikalni proces razdvajanja tečnih supstanci na osnovu razlike u tački ključanja. Najranija primjena destilacije je povezana sa proizvodnjom alkoholnih pića i esencijalnih ulja iz prirodnih preparata. Riječ destilacija potiče od latinske riječi destillare, što znači kapati i odnosi se na kapanje kondenzata.[1]
Prilikom zagrijavanja smjese tečnosti A i B, nastaće gasovita faza koja je u ravnoteži sa tečnom fazom. Gasovita faza biće više obogaćena isparljivijom komponentom, a tečna faza manje isparljivom. Na ovaj način ne dolazi do potpunog razdvajanja. Da bi se razdvajanje poboljšalo, potrebno je obogaćenu gasovitu fazu kondenzovati, a zatim taj kondenzat ponovo destilovati. Svakim ponavljanjem se dobija gasovita faza koja je više obogaćena isparljivijom komponentom. Ovakav postupak se naziva frakciona destilacija.[2] Kolona za frakcionisanje je duga vertikalna cijev, koja sadrži niz ploča poredanih jedna iznad druge, koje se nazivaju tavanima.
Supstance koje se ne razlažu pri zagrijavanju prečišćavaju se destilacijom pod normalnim pritiskom. Supstanca se zagrijava i prevodi u gasovito stanje, a nastala para prolazi kroz hladilo i kondenzira se u tečnost. Ako je supstanca podložna degradaciji pri višim temperaturama, prečišćava se destilacijom pod sniženim pritiskom (vakuum destilacija). To se postiže snižavanjem pritiska pomoću vakuum-pumpe, pa supstanca ključa na nižoj temperaturi. Supstance koje se ne miješaju s vodom mogu se prečišćavati destilacijom s vodenom parom, čime se omogućava da supstanca isparava na nižoj temperaturi.[3]
- ↑ Robert Meyers (Editor): Encyclopedia of physical science and technology, Third edition, Ramtech Limited, Kalifornija, 2001 ISBN 0-12-227410-5
- ↑ Savić,J., Savić, M.: Osnovi analitičke hemije, Svjetlost Sarajevo, 1987 ISBN 86-01-00554-3
- ↑ Cheronis, N. D.: Semimicro and macro organic chemistry, Thomas Y. Crowell Co., New York, 1942
