Aventicum
Colonia Pia Flavia Constans Emerita Helvetiorum | |
|---|---|
| |
| Zemlja |  Švicarska
|
| Regija | Helvetia |
| Nadmorska visina | 464,8 |
| Pod upravom grada | Avenchesa |
| Civilizacija | Rimsko Carstvo |
  | |
| Period postojanja | 1. - 7. vijek |
| Koordinate: 46°52′N 7°02′E / 46.867°N 7.033°E | |
Aventicum je bio prijestolnica rimske Helvetie, danas je arheološko nalazište na sjeverozapadu Švicarske u Kantonu Vaud, pored grada Avenchesa i Murtenskog jezera.
Nakon napuštanja grada krajem 6. vijeka, koristio se kao kamenolom, tako da danas svega nekoliko spomenika svjedoči o njegovoj nekadašnjoj veličini.[1]
Aventicum je nastao ex nihilo na samom početku Naše ere, sa namjerom da postane prijestolnica Helvetie. Postepeno je integriran u Rimsko Carstvo nakon zauzimanja Alpa i Donje Germanije.[2]
Rimljani su prvo podigli luku negdje oko 5/6 godine Naše ere na Murtenskom jezeru. U to vrijeme započela je izgradnja bedema dugog 5,5 km koji je okruživao površinu od 228 hektara. Ubrzo nakon tog izgrađeni su teatar, amfiteatar i hram, tri karakteristične građevine rimske javne arhitekture.[1]
Nakon tog su izgradili mrežu ortogonalnih ulica, karakterističnu za rimske gradove. Više od 60 tako razgraničenih insula raspoređeno je do 2. vijeka. Grad je tad imao forum, nekoliko termi, najmanje osam hramova i groblja smještena na izlazima iz grada.[1]
Aventicum koji se ispočetka zvao Forum Tiberii, svoje prvo zlatno doba doživio je za vladavine careva Tiberija i Klaudija (30-50 godine Naše ere).[1] Za vladavine cara Vespazijana (69-79.) kome su otac i sinovi dio života proveli u Aventicumu, grad je uzdignut u rang kolonije pod imenom Colonia Pia Flavia Constans Emerita Helvetiorum Foederata.[1]
Negdje između 85.-89. Aventicum je integriran u novu provinciju Gornju Germaniju.[2]
Procjenjuje je se da je krajem 1. vijeka imao 20,000 stanovnika. Većinsko stanovništo Aventicuma činili su Helveti, njihova elita uspjela je zadržati svoj status pa su i prvi dobili rimskog građanstva, kao garanti političke stabilnosti.[1] Daleko od carskih limesa i regionalnih političkih kriza, Aventicum je živio dugi period prosperiteta sve do početka 3. vijeka.[1]
Upadi Alamana 259-260. izgleda da nisu bili toliko razorni kako se donedavno tvrdilo, jer je grad nastavio živjeti i tokom 4. vijeka kad su izgrađene prve kršćanske crkve južno od amfiteatra. Po svemu sudeći bio je sjedište biskupije sve do kraja 6. vijeka. Propao je jer je postao periferni pogranični grad između Burgundskog Vojvodstva i Alamana.[2]
U 7. vijek pojavio se novi naziv mjesta, Wibili, koji je kasnije postao Wiflisburg.[1]
Zanimanje za arheološke ostatke rimskog Aventicuma rodilo se u 16. vijeku, poneka arheološka iskapanja vršena su od 18. vijeka, ali prava sistematska istraživanja započela su tek nakon osnivanja udruženja - Pro Aventico 1885. Nešto ranije 1824. osnovan je Rimski muzej, koji se od 1838. nalazi u srednjovjekovnoj kuli podignutoj na ostacima rimskog amfiteatra tokom 11. vijeka.[1]
