iBet uBet web content aggregator. Adding the entire web to your favor.
iBet uBet web content aggregator. Adding the entire web to your favor.



Link to original content: https://hr.wikipedia.org/wiki/Pinija
Pinija – Wikipedija Prijeđi na sadržaj

Pinija

Izvor: Wikipedija
Pinija
Pinija u blizini Circus Maximusa, u Rimu
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Pinophyta
Razred:Pinopsida
Red:Pinales
Porodica:Pinaceae
Rod:Pinus
Podrod:Pinus subg. Pinus
Sekcija:P. sect. Pinus
Podsekcija:P. subsect. Pinaster
Vrsta:P. pinea
Dvojno ime
Pinus pinea
L.
Rasprostranjenost

Rasprostranjenost pinije
Baze podataka

Pinija, pinj ili pitomi bor (Pinus pinea) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Izgled

[uredi | uredi kôd]

Drvo je visoko oko 15-25 metara, a promjer debla mu je oko 60 cm. Krošnja mu je oblika kišobrana, deblo pravo i snažno, čisto od grana do znate visine, u usporedbi s ostalim vrstama iz ovog roda.

Kora je smeđecrvena, duboko izbrazdana, a ispuca na velike sivosmeđe ploče, debele 2 do 10 cm.

Korijenov sustav je dubok, veima razgranat, bez žile srčanice.

Pupovi su valjkasti, ušiljeni, svijetlo smeđe boje. Ljuske su im bijelo oivičene, resaste. Pupovi nisu smolasti.

Iglice (četine) su zelenoplavičaste do svijetlozelene boje. Nalaze se po dvije u čuperku, duge 10 - 25 cm te debele 1.5 - 2 mm. Blago su povijene i krute, oštrog vrha. Opadaju treće ili četvrte godine.

Cvjetovi su jednospolni. Muške cvasti su žute, valjskaste. Ženski češeri izrastu na vrhovima izbojaka. Cvjetaju u ožujku i travnju.

češeri su crvenkastosmeđe boje, dugi od 8 do 14 cm i široki oko 10 cm. Jajasto kupastog su oblika, a ljuske imaju izbočenu tamnosmeđu sjajnu grebenastu apofizu i izraziti pupak. Zriju krajem treće godine, a nakon ispadanja sjemena ostaju na granama još nekoliko godina.

Pinija se razmnožava sjemenom. Sjeme je krupno, dugo 15 do 20 mm, a široko 5 do 11 mm. Okriljeno je vrlo uskim i kratkim krilcem, ima tvrdu sjemenjaču. U osnovi je smeđe, posuto crnkastim prahom. Jezgre su jestive, a upotrebljavaju se i za dobivanje jestivog ulja. Kliju s 10-13 kotiledona.

Stanište

[uredi | uredi kôd]

Ova vrsta nastanjuje kserotermna staništa eumediteranske zone zimzelene vegetacije. Može se javljati pojedinačno ili u manjim skupinama. U Hrvatskoj je pinija rasprostranjena po cijeloj obali, ali se smatra da je autohtona jedino na pjeskovitim terenima istočnog dijela otoka Mljeta.

Pinija je rasprostranjena uzduž obala sjevernog dijela Mediterana, od Portugala do Sirije, te na sjevernim obalama Crnog mora.

Slike

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Atlas drveća i grmlja, Čedomir Šilić

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pinus pinea
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pinus pinea
Wikivrste imaju podatke o taksonu Pinus pinea