iBet uBet web content aggregator. Adding the entire web to your favor.
iBet uBet web content aggregator. Adding the entire web to your favor.



Link to original content: https://hr.wikipedia.org/wiki/Kamala_Harris
Kamala Harris – Wikipedija Prijeđi na sadržaj

Kamala Harris

Uredi poveznice
Izvor: Wikipedija
Kamala Harris
službeni portret, 2021.
potpis
Rođenje Oakland, Kalifornija,
20. listopada 1964.
StrankaDemokratska stranka
49. potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država
20. siječnja 2021. –
PredsjednikJoe Biden
PrethodnikMike Pence
NasljednikJames Vance
savezna senatorica iz države Kalifornije
3. siječnja 2017. – 18. siječnja 2021.
PrethodnikBarbara Boxer
NasljednikAlex Padilla
32. glavna državna odvjetnica Kalifornije
3. siječnja 2011. – 3. siječnja 2017.
PrethodnikJerry Brown
NasljednikXavier Becerra

Kamala Devi Harris (Oakland, Kalifornija, 20. listopada 1964.)[1] američka je političarka, odvjetnica i trenutna, 49. po redu potpredsjednica SAD-a. Članica je Demokratske stranke i služila je kao senatorica iz Kalifornije od 2017. do 2021. godine. Kandidatkinja je Demokratske stranke na predsjedničkim izborima u SAD-u 2024. godine.[2]

Rani život i početak karijere

[uredi | uredi kôd]

Harris je rođena u Oaklandu, u saveznoj državi Kaliforniji, 20. listopada 1964. godine. Njezina majka, Shyamala Gopalan, bila je biologinja koja se u Sjedinjene Države preselila iz Indije kao studentica 1958. godine, a čije je istraživanje gena za progesteronski receptor potaknulo napredak u istraživanju raka dojke.[3] Harrisin otac, Donald J. Harris, profesor je ekonomije na Sveučilištu Stanford (emeritus) koji je u Sjedinjene Države stigao s Jamajke 1961. godine.[4]

Od 1966. obitelj Harris živjela je po raznim mjestima na Srednjem zapadu.[5] Kamala se zajedno sa majkom i sestrom Mayom vratila u Kaliforniju 1970.[6] Kamalini roditelji razveli su se kad je imala sedam godina. Kad je imala dvanaest godina, Harris i njezina sestra preselile su se s majkom u Montréal, Kanadu, gdje završila srednju školu Westmount 1981. godine.[7] Harris je započela studij na koledžu Vanier u Montréalu 1981., a zatim je pohađala Sveučilište Howard u Washingtonu, gdje je diplomirala političke znanosti i ekonomiju 1986. godine.[8] Harris je potom pohađala Pravni fakultet Hastings Sveučilišta u Kaliforniji, gdje je služila kao predsjednica ogranka Udruge crnih studenata prava. Diplomirala je kao doktorica prava (Juris Doctor) 1989. godine.[9]

Karijeru je započela u Okružnom odvjetništvu okruga Alameda, prije nego što je regrutirana u Okružno odvjetništvo San Francisca, a kasnije u ured gradske odvjetnice Louise Renne.[10][11] Godine 2003. izabrana je za okružnu državnu odvjetnicu San Francisca, osvojivši 56 % glasova.[12] Ponovno je izabrana na tu funkciju u studenom 2007. godine.

službeni portret, 2010.

Glavna državna odvjetnica Kalifornije (2011. – 2017.)

[uredi | uredi kôd]

Na izborima za glavnog državnog odvjetnika Kalifornije 2010. suočila se s republikanskim okružnim odvjetnikom okruga Los Angeles, Steveom Cooleyjem.[13] Haris je prisegnula 3. siječnja 2011.; postavši prva žena, prva Afroamerikanka i prva Amerikanka južnoazijskog porijekla koja je obnašala dužnost glavnog državnog odvjetnika u povijesti Kalifornije.[14] Harris je objavila svoju namjeru da se ponovno kandidira u veljači 2014.[15] Dana 4. studenoga 2014. ponovno je izabrana na poziciju osvojivši 57,5 ​% glasova i pobjedivši republikanca Ronalda Golda.[16]

Kao državna odvjetnica podržavala je sustav visokih novčanih kazni i mogućnost privođenja u zatvor onih roditelja čija su djeca često izostajala iz škole.[17] Uvijek se protivila smrtnoj kazni, navodeći da je zbog toga često bila kritizirana.[18]

Dana 15. svibnja 2015. primila je počasni doktorat prava Sveučilišta Južne Kalifornije.[19] Dana 13. svibnja 2017. primila je počasni doktorat Sveučilišta Howard.[20]

Savezna senatorica iz države Kalifornije (2017. – 2021.)

[uredi | uredi kôd]
Logotip kampanje za senatoricu 2016.

Na dužnost senatorice iz savezne države Kalifornije izabrana je na izborima 2016. godine, na kojima je osvojila ukupno 61,6 % glasova. Na dužnost je stupila 3. siječnja 2017. Kao senatorici joj se počela poklanjati osobita nacionalna pozornost nakon ispitivanja dužnosnika administracije tadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, uključujući i ono Trumpovog drugog kandidata za Vrhovni sud SAD-a Bretta Kavanaugha, optuženog za seksualno zlostavljanje.[21]

Nakon što je izabrana na funkciju potpredsjednice SAD-a, Harris je dala ostavku na mjesto senatorice 16. siječnja 2021.,[22] a zamijenio ju je dotadašnji državni tajnik Kalifornije Alex Padilla.[23]

Potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (2021. – danas)

[uredi | uredi kôd]
Harris s Angelom Merkel, ožujak 2021.

Na dužnost potpredsjednice stupila je 20. siječnja 2021. godine, s novoizabranim predsjednikom SAD-a Joeom Bidenom, pobijedivši dotadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa i potpredsjednika Mikea Pencea na predsjedničkim izborima 2020. godine.[24]

Tijekom svog posjeta Gvatemali na zajedničkoj konferenciji s predsjednikom Gvatemale Alejandrom Giammatteijem, Harris je uputila apel potencijalnim ilegalnim migrantima, rekavši: »Želim biti jasna ljudima u regiji koji razmišljaju o opasnom putovanju do granice SAD-a i Meksika: Ne dolazite. Ne dolazite.«[25]

Poslana je u Njemačku i Poljsku kako bi skupila podršku za naoružavanje Ukrajine i nametanje sankcija Rusiji nakon ruske invazije 2022.[26]

U ožujku 2024. Harris je kritizirala postupke Izraela tijekom rata između Izraela i Hamasa, rekavši: "S obzirom na goleme razmjere patnje u Gazi, mora doći do prekida vatre barem sljedećih šest tjedana."[27]

Kandidatura za predsjednicu SAD-a 2024.

[uredi | uredi kôd]
Logotip kampanje za predsjedničke izbore 2024.

Godine 2024., uoči 60. izborima za predsjednika SAD-a, aktualni predsjednik Joe Biden objavio je da je odustao od kandidature za drugi mandat, pri čemu je za kandidatkinju Demokratske stranke predložio Harris. U manje od jednoga dana uslijed Bidenove objave,[28] Harris je dobila potporu većine Demokratske stranke te službeno započela svoju predizbornu kampanju.[2][29]

Harrisina kampanja pri tome je naslijedila financije i osoblje predviđene za Bidenovu, a u 24 sata oborila je rekord za najviše donacija predsjedničkoj predizbornoj kampanji u jednome danu, s 81 milijunom USD koje je doniralo preko 888 000 osoba.[30]

Harris će kao potencijalna kandidatkinja Demokratske stranke biti potvrđena krajem kolovoza, na Nacionalnoj konvenciji Demokrata. Po najavi kandidature podržali su ju zastupnice Nancy Pelosi i Alexandria Ocasio-Cortez, kao i guverneri Gretchen Whitmer, Andy Beshear, Wes Moore te 257 drugih zastupnika u Kongresu SAD-a, senatora i guvernera.[30][31] Dobila je dozvolu Beyoncé za korištenje njene pjesme "Freedom" s albuma Lemonade za službenu pjesmu kampanje.[32]

Dana 6. kolovoza 2024. objavila je da će njezin potpredsjednik biti guverner Minnesote Tim Walz.[33]

Harris s suprugom Dougom Emhoffom, 2024.

Osobni život

[uredi | uredi kôd]

Harris je upoznala svog budućeg supruga, odvjetnika Douga Emhoffa, 2013. godine.[34] Emhoff, porijeklom Židov, partner je u uredu pravne tvrtke Venable LLP u Los Angelesu.[35] Harris i Emhoff vjenčali su se 22. kolovoza 2014. u Santa Barbari u Kaliforniji.[36] Harris je maćeha dvoje Emhoffove djece, Colea i Elle, iz njegovog prethodnog braka s filmskom producenticom Kerstin Emhoff.[37] U kolovozu 2019. Harris i njezin suprug imali su procijenjenu neto vrijednost od 6 milijuna dolara.[38]

Kamala Harris je baptistkinja, članica Treće Baptističke Crkve San Francisca.[39]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ (engl.) Životopis, bioguideretro.congress.gov, pristupljeno 10. studenog 2020.
  2. ↑ a b Biden's pick Kamala Harris has Democrats' support. What happens next in US election?. www.bbc.com (engleski). Pristupljeno 23. srpnja 2024.
  3. ↑ Dev, B. C. A. 21. lipnja 2009. In Memoriam: Dr. Shyamala G. Harris. Breast Cancer Action (engleski). Pristupljeno 6. kolovoza 2024.
  4. ↑ Barry, Ellen. 7. studenoga 2020. Kamala Harris’s Father, a Footnote in Her Speeches, Is a Prominent Economist. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 6. kolovoza 2024.
  5. ↑ Kacich, Tom. 2. kolovoza 2019. Tom's #Mailbag, Aug. 2, 2019. The News-Gazette (engleski). Pristupljeno 6. kolovoza 2024.
  6. ↑ Horwitz, Sari. 20. svibnja 2023. Justice Dept. lawyer Tony West to take over as acting associate attorney general. Washington Post (engleski). ISSN 0190-8286. Pristupljeno 6. kolovoza 2024.
  7. ↑ Dale, Daniel. 21. srpnja 2024. Classmates from Kamala Harris’s Canadian high school cheered her potential run for president. Toronto Star (engleski). Pristupljeno 6. kolovoza 2024.
  8. ↑ Kamala Harris' life in the political limelight and all the times she made history
  9. ↑ Kamala Harris ’89 Wins Race for California Attorney General. web.archive.org. 30. studenoga 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. studenoga 2010. Pristupljeno 6. kolovoza 2024.
  10. ↑ SF Examiner feb. 03 1998. The San Francisco Examiner. 3. veljače 1998. str. 3. Pristupljeno 6. kolovoza 2024.
  11. ↑ This DA Makes a Difference for Women | Articles | Giving women and minorities a greater voice around the world. web.archive.org. 19. prosinca 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. prosinca 2010. Pristupljeno 6. kolovoza 2024.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  12. ↑ Zernike, Kate. 11. veljače 2019. ‘Progressive Prosecutor’: Can Kamala Harris Square the Circle?. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 6. kolovoza 2024.
  13. ↑ With L.A.'s help, Cooley leads in attorney general's race, Times/USC poll finds. Los Angeles Times (engleski). 22. listopada 2010. Pristupljeno 7. kolovoza 2024.
  14. ↑ Kamala D. Harris Takes Oath as California Attorney General. State of California - Department of Justice - Office of the Attorney General (engleski). 3. siječnja 2011. Pristupljeno 7. kolovoza 2024.
  15. ↑ Wire, A. B. 14. veljače 2014. As Kamala Harris announces bid for re-election, GOP scratching their heads for a candidate to face her. The American Bazaar (engleski). Pristupljeno 7. kolovoza 2024.
  16. ↑ Kamala Harris Wins Re-Election. HuffPost (engleski). 5. studenoga 2014. Pristupljeno 7. kolovoza 2024.
  17. ↑ The Human Costs Of Kamala Harris’ War On Truancy. HuffPost (engleski). 27. ožujka 2019. Pristupljeno 7. kolovoza 2024.
  18. ↑ News, A. B. C. Kamala Harris' dual roles, 'mixed record' with the death penalty. ABC News (engleski). Pristupljeno 7. kolovoza 2024.
  19. ↑ Past Recipients – Honorary Degrees. honorarydegrees.usc.edu. Pristupljeno 7. kolovoza 2024.
  20. ↑ Author, WI Guest. 3. svibnja 2017. Howard University Commencement Honors Groundbreaking Women. The Washington Informer (engleski). Pristupljeno 7. kolovoza 2024.
  21. ↑ California professor, writer of confidential Brett Kavanaugh letter, speaks out about her allegation of sexual assault. Washington Post (engleski). ISSN 0190-8286. Pristupljeno 5. lipnja 2021.
  22. ↑ Harris, Kamala. 18. siječnja 2021. Thank you, California. Medium (engleski). Pristupljeno 5. lipnja 2021.
  23. ↑ California first: A Latino U.S. senator to replace Harris. AP NEWS. 20. travnja 2021. Pristupljeno 5. lipnja 2021.
  24. ↑ Wright, Brandon Tensley,Jasmine. 7. studenoga 2020. Harris becomes the first female, first Black and first South Asian vice president-elect | CNN Politics. CNN (engleski). Pristupljeno 7. kolovoza 2024.
  25. ↑ Harris’ blunt message in Guatemala: ‘Do not come’ to U.S.
  26. ↑ Washington, Hugh Tomlinson. 7. kolovoza 2024. New woe for Kamala Harris as another adviser quits. www.thetimes.com (engleski). Pristupljeno 7. kolovoza 2024.
  27. ↑ US VP Harris calls for ‘immediate’ Gaza truce in rare rebuke of Israel. Al Jazeera (engleski). Pristupljeno 7. kolovoza 2024.
  28. ↑ Quinn, Melissa; Watson, Kathryn; Yilek, Caitlin. 23. srpnja 2024. Kamala Harris wins enough delegate support for Democratic presidential nomination after Biden drops out. www.cbsnews.com (engleski). Pristupljeno 23. srpnja 2024.
  29. ↑ Richard Luscombe. 23. srpnja 2024. Kamala Harris races towards 2024 nomination after whirlwind start. The Guardian. Pristupljeno 23. srpnja 2024.
  30. ↑ a b AP survey shows Kamala Harris backed by enough delegates to become Democratic nominee. AP News (engleski). 22. srpnja 2024. Pristupljeno 23. srpnja 2024.
  31. ↑ Gamio, Lazaro; Keefe, John; Kim, June; McFadden, Alyce; Park, Andrew; Yourish, Karen. 22. srpnja 2024. Many Elected Democrats Quickly Endorsed Kamala Harris. See Who Did. The New York Times (engleski). Pristupljeno 23. srpnja 2024.
  32. ↑ Wagmeister, Elizabeth. 23. srpnja 2024. Beyoncé gives Kamala Harris permission to use her song ‘Freedom’ for her presidential campaign. CNN (engleski). Pristupljeno 16. kolovoza 2024.
  33. ↑ Amie Parnes, Brett Samuels. 6. kolovoza 2024. Kamala Harris picks Minnesota Gov. Tim Walz for VP. The Hill (engleski). Pristupljeno 7. kolovoza 2024.
  34. ↑ Stracqualursi, Jasmine Wright,Veronica. 15. siječnja 2021. Harris and Emhoff recall first date: ‘It felt like we had known each other forever’ | CNN Politics. CNN (engleski). Pristupljeno 6. kolovoza 2024.
  35. ↑ Venable LLP | Professionals | Douglas C. Emhoff. web.archive.org. 6. srpnja 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. srpnja 2017. Pristupljeno 6. kolovoza 2024.
  36. ↑ Kamala Harris married in Santa Barbara ceremony
  37. ↑ Kamala Harris on Being ‘Momala’. ELLE (engleski). 21. srpnja 2024. Pristupljeno 6. kolovoza 2024.
  38. ↑ Alexander, Dan. The Net Worth Of Every 2020 Presidential Candidate. Forbes (engleski). Pristupljeno 6. kolovoza 2024.
  39. ↑ Mwaura, Maina. 28. listopada 2020. Kamala Harris talks about her own faith and how it might influence a Biden-Harris White House. Religion News Service (engleski). Pristupljeno 6. kolovoza 2024.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kamala Harris
v • u
Potpredsjednici Sjedinjenih Američkih Država
John Adams • Thomas Jefferson • Aaron Burr • George Clinton • Elbridge Gerry • Daniel D. Tompkins • John C. Calhoun • Martin Van Buren • Richard Mentor Johnson • John Tyler • George M. Dallas • Millard Fillmore • William R. King • John C. Breckinridge • Hannibal Hamlin • Andrew Johnson • Schuyler Colfax • Henry Wilson • William A. Wheeler • Chester A. Arthur • Thomas A. Hendricks • Levi P. Morton • Adlai E. Stevenson • Garret Hobart • Theodore Roosevelt • Charles W. Fairbanks • James S. Sherman • Thomas R. Marshall • Calvin Coolidge • Charles G. Dawes • Charles Curtis • John Nance Garner • Henry A. Wallace • Harry S. Truman • Alben W. Barkley • Richard Nixon • Lyndon B. Johnson • Hubert Humphrey • Spiro Agnew • Gerald Ford • Nelson Rockefeller • Walter Mondale • George H. W. Bush • Dan Quayle • Al Gore • Dick Cheney • Joe Biden • Mike Pence • Kamala Harris
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamala_Harris&oldid=7055054"