Balzaminovke
| Balzaminovke | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Ericales |
| Porodica: | Balsaminaceae A. Rich., 1822 |
| Baze podataka | |
Balzaminovke (neticaljke, lat. Balsaminaceae), malena biljna porodica iz reda vrjesolike, sa svega dva roda od kojih je jedan monotipski, a drugi sadrži preko 1000 vrsta.[1] Rodu hidrocera (Hydrocera) pripada vrsta jednogodišnjeg raslinja, Hydrocera triflora, s Indijskog poluotoka, Malajskog poluotoka, Kine, Vijetnama, Tajlanda, Burme, Šri Lanke, Kambodže, Laosa, Jave, Celebesa i Singapura, gdje je introduciran.
Drugi rod je nedirak, netik ili balzamina (Impatiens), jednogodišnje ili višegodišnje zeljasto bilje kojeg karakterizira zrela čahura, koja pri najmanjem dodiru puca i katapultira sjemenke na šest do sedam metara oko sebe. Zbog toga je ova biljka i dobila zanimljiv naziv nedirak, a isto se naziva i na engleskom jeziku (touch-me-not), dok je latinsko značenje naziva impatiens "nestrpljiv".
Od svih nediraka u Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, ali je jedina autohtona Impatiens noli-tangere, obični nedirak ili kurjača, koji prirodno raste kako po Europi, tako i u Aziji i Sjevernoj Americi. Druge vrste koje su dospjele na neki način u Hrvatsku su sitnocvjetni nedirak (Impatiens parviflora), balfourov nedirak (Impatiens balfourii) iz zapadne Himalaje, lijepi dečko, vrtna vodenka ili vrtna balzamina (Impatiens balsamina) i žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera)[2]
Balsaminaceae, je porodica nediraka, uključuje dva roda i oko 1000 vrsta mesnatih biljaka. Hydrocera, s jednom vrstom, je indo-malezijska, dok Impatiens (rod nedirak), sa svim ostalim vrstama, raste u čitavom porodičnom području, koje je uglavnom u Starom svijetu — uglavnom Africi (osobito Madagaskar) do planina Jugoistočne Azije. Balsaminaceae su prilično mesnate biljke koje imaju nazubljene listove i snažno zigomorfne ostrugaste cvjetove, s pet prašnika usko nadvijenih nad plodnicom. Ostruga je modificirani sepal, a cvijet se drži naopako. Prašnici stvaraju kapu iznad stigme i mogu ih srušiti oprašivači, obično pčele. U izdanu se izlučuje nektar, a kitnjasti cvjetovi obično imaju tri petalolika sepala i pet petala; dva para latica (petala) spojena su na svojim bazama. Prilično velike sjemenke odskoče na određenu udaljenost kada se kapsula eksplozivno odvoji, kao što se događa kada se dodirne[3] (po čemu je i došlo ime nedirak).
- ↑ Catalogue of Life: 30th April 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. veljače 2020. Pristupljeno 23. svibnja 2017. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ FCD
- ↑ Britannica Pristupljeno 1. listopada 2023.