Tekija
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Tekija je islamska ustanova u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije).
U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. vijeku, mada su neke izgrađene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio Isa-beg Ishaković 1461. Riječ tekija je perzijskog porijekla: tekke.
Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.
Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju, Hadži Sinanova tekija i tekija Nadmlinima u Sarajevu, kao i tekija u Kaćunima.
Od pada Bosanske kraljevine do danas podignuto je više od četrdeset tekija. Evlija Čelebija piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu. Najzastupljeniji derviški pravac u BiH je nakšibendijski, koji naziv nosi po osnivaču ovog pravca Šah Nakšibendu (1318–1389).
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Tekija na Wikimedia Commonsu
Nedovršeni članak Tekija koji govori o islamu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.