Sloboda
Sloboda se odnosi na tvrdnju biti "slobodan" (neograničen, nezarobljen). Prema Friedrichu Hayeku, istaknutom predstavniku austrijske škole ekonomije, sloboda je „stanje u kome jedan čovjek nije podvrgnut samovoljnoj prinudi drugog ili drugih“[1]. Iz ove definicije proizilazi ekonomska sloboda kao bitan element ukupne slobode pojedinca. Postoje dvije grupe defincija slobode. Prva grupa se naziva negativna sloboda ili negativna odrednica slobode, a druga pozitivna sloboda ili pozitivna odrednica slobode. Konačnu razliku između dva viđenja slobode dao je filozof Isaiah Berlin. Negativna sloboda je određena vanjskim silama, dok se pozitivna često veže za unutrašnje uticaje pojedinca.
Francuzi su ustanovili da je stanje slobode prirođeno čovjeku zbog činjenice da posjeduje dušu i svijest, s dodatkom da svaki odnos s društvom podrazumijeva djelimičan gubitak slobode. Ideal slobode pokretač je ljudske aktivnosti, dok društveno ograničavanje slobode pojedinca mora i može biti jedino dopušteno na sprječavanju gubitka sloboda drugih pojedinaca čime se ostvaruje društvena ravnopravnost, socijalna država, ali postoji opasnost od gubljenja kriterija i individualizma.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Friedrich A. Hayek, Poredak Slobode,Global Book, Novi Sad, 1999., str 19.
