Razgovor:Atlantida
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Atlantida. | |||
|---|---|---|---|
| |||
Atlantida na Dunavu
Prihvatimo li mogućnost istovremenog postojanja u istoj prostornoj ravni materijalnog izraza niza metafora zvanih Atlantida, podrazumevajući čak i raznovrsnost istoimenih božanskih sila, ne samo kao beskonačan broj ponavljajućih sukcesivnih svetova, već i kao određeni broj svetova dovoljno moćnih da paralelno postoje u bilo kom momentu, priuštićemo sebi sliku o pripadnosti svakoga od nas velikom mitskom miljeu čiji su zajednički imenitelj zagonetke nošene sećanjem na izgubljeni kontinent ili identitet.
Jedno od mesta koje svojom prošlošću, verovanjimma, ali i ostacima antičkih kultura Grčke, Irana, može biti prepoznato kao Atlantida je regija u srednjem Podunavlju- Gvozdena vrata ili Đerdap sa zaleđem. Antički kanali imaju svoj odraz u vodenim artefaktnim- ispustima kod mesta Sip na desnoj obali Dunava, u neposrednoj blizini današnje hidroelektrane Đerdap. Tu je početkom I veka n.e. veliki arhitekt Apolodor Sirijski, poređen često sa Leonardom da Vinčijem, finalizovao izgradnju ili konzervaciju još starijih plovidbenih kanala. Herkulovi stubovi opredmećeni su u ostacima mosta obnovljenog pod imenom Trajanov 103.godine, 10 kilometara nizvodno od kanala. Simbol izgubljenog kontinenta-Kukasti krst-svastika pronađen je( kako svedoči Dragoslav Srejović to je pod kuće br.37 iz 5150.g.p.n.e.) u osnovi jedne od građevina na Lepenskom Viru, a ima ga i u okruženju lokaliteta Trajanovog mosta. Na kraju, priče o potopu do nas su doprle posredstvom skaske o narodu koji je razdvojivši Karpate ispustio Panonsko -Belo more da istekne u Crno more kroz pukotine u Đerdapu. Izvor: Ranko Jakovljević, Gvozdena vrata Atlantide, Beograd 2005.
Započnite razgovor o stranici Atlantida
Stranice za razgovor služe kao mjesto za diskusiju o tome kako stvoriti najbolju moguću sadržinu na projektu Wikipedija. Ovdje možete započeti razgovor o poboljšanjima stranice Atlantida.
