Nobelova nagrada za književnost
| Nobelova nagrada za književnost | |
|---|---|
| |
| Medalja nagrade za književnost (autor: Erik Lindberg) | |
| Dodjeljuje se za | Izvanredni doprinos književnosti |
| Dodjeljuje | Švedska akademija |
| Zemlja |  Švedska
|
| Prvo dodjeljivanje | 1901. |
| Službene stranice | nobelprize.org/literature |
Nobelova nagrada za književnost (šved. Nobelpriset i litteratu), kategorija Nobelove nagrade koju od 1901. Švedska akademija dodjeljuje za književnost. Nagrada se dodjeljuje piscu iz bilo koje zemlje koji je, prema riječima Alfreda Nobela, stvorio "na polju književnosti najbolje djelo idealističkih tendencija" (švedski: den som inom litteraturen har producerat det mest framstående verket i en idealisk riktning).[1][2] Iako su ponekad, kao izrazito hvalevrijedna, navođena i pojedina djela, termin "djelo" u ovom kontekstu odnosi se na autorov cjelokupni opus. Švedska akademija odlučuje tko će, ako će uopće netko, dobiti nagradu za pojedinu godinu. Ime dobitnika objavljuje se početkom listopada svake godine.[3] Nagrada za književnost jedna je od pet nagrada utemeljenih oporukom Alfreda Nobela iz 1895. godine.
Nobelova odluka da naglasi "idealističke tendencije" kao glavni kriterij izbora dobitnika, redovito je dovodio do kritika usmjerenih prema Akademiji. Na švedskom, termin idealisk označava ili "idealistički" ili "idealni".[2] Početkom XX. stoljeća, komitet je riječi iz oporuke interpretirao odviše doslovno. Iz ovog razloga, neki renomirani autori poput Jamesa Joycea, Lava Tolstoja, Henrika Ibsena, Antona Čehova, Marcela Prousta i Henryja Jamesa, nisu dobili nagradu.[4] Nedavno, ipak, oporuka je interpretirana puno slobodnije. Tako dolazi do toga da je nagrada dodjeljivana i za trajni literarni trud kao i za dokaze konzistentnog idealizma na određenoj razini. Kako se u novije vrijeme taj idealizam odnosi na ljudska prava, nagrada je postala znatno više politizirana nego ranije.[2][5]
Posljednjih godina, Švedska akademija izložena je sve većim kritikama zbog svog izbora dobitnika. Jedni kritičari ističu kako velik broj uglednih autora nije dobio niti je ikada bio nominiran za Nobela, dok drugi ističu kako jedan broj uglednih dobitnika nagradu nije niti zaslužio. Postojalo je i nekoliko kontroverzi vezanih uz navodne političke interese povezane s procesom nominacije i samog izbora, u konačnici, kandidata.[5] Neki, poput Sabaree Mitre, profesorice na JNU-u, smatraju da, iako je Nobelova nagrada značajna i ima tendenciju zasjeniti sve druge nagrade, nije jedini kriterij književne izvrsnosti.[6]
Alfred Nobel je u svojoj oporuci naznačio da se njegov novac iskoristi kako bi se ustanovila serija nagrada za one koji daju "najveći doprinost čovječanstvu" na polju fizike, kemije, mira, fiziologije ili medicine i književnosti.[7][8] Iako je Nobel za života napisao nekoliko oporuka, ova posljednja je napisana malo više od godinu dana prije smrti te potpisana u Švedsko-norveškom klubu u Parizu, 27. studenog 1895. godine.[9][10] Nobel je 94% svoje imovine, vrijednosti 31,000,000 švedskih kruna (c. US$186,000,000/€135,000,000), ostavio u svrhu utemeljenja navedenih 5 nagrada.[11] Zbog visoke razine skepse koja je pratila oporuku, norveški ju je Storting potvrdio tek 26. travnja 1897. godine.[12][13] Izvršitelji Nobelove posljednje volje bili su Ragnar Sohlman i Rudolf Lilljequist, koji su osnovali Nobelovu fundaciju, preuzeli novac i organizirali nagrade.
Nedugo nakon odobravanja oporuke, imenovani su članovi Norveškog Nobelovog komiteta, čija je zadaća bila dodjela nagrade za mir. Ubrzo su osnovane institucije koje dodjeljuju ostale nagrade: Karolinska Institutet (7. lipnja), Švedska akademija (9. lipnja) i Kraljevska švedska akademija znanosti (11. lipnja).[14][15] Fundacija je tada usuglasila kriterije prema kojima se nagrade dodjeljuju. Godine 1900., švedski kralj Oscar II. objavio je novostvorene statute Fundacije.[13][16][17] Prema Nobelovoj oporuci, nagradu za književnost trebala bi dodjeljivati Kraljevska švedska akademija.[17]
Svake godine, Švedska akademija šalje upite za nominacije za Nobela za književnost. Članovi Akademije, članovi literarnih akademija i društava, profesori književnost i jezika, bivši nobelovci, kao i predsjednici udruga pisaca, mogu nominirati kandidate. Ipak, nitko ne smije nominirati samoga sebe.[18]
Svake godine pošalje se oko tisuću zahtjeva, dok ih se, kako je objavljeno 2011., vrati njih oko 220.[19] Akademija mora prijedloge dobiti do 1. veljače, nakon čega ih pregledava Nobelov komitet. Do travnja, Akademija izrađuje uži izbor u kojem se nalazi oko 20 kandidata.[19] Do svibnja, Komitet odobrava pet glavnih kandidata.[19] Sljedeća četiri mjeseca, Akademija čita i analizira opuse petorice autora.[19] U listopadu, članovi Akademije glasuju, a kandidat koji dobije više od polovice glasova dobiva nagradu. Nitko ne dobiva nagradu ako na popisu nije barem dva puta, što dovodi do toga da su neki autori bili kandidati godinama i da se njihov rad redovito ocjenjivao.[19] Akademija barata s 13 jezika, ali ako se pojavi kandidat koji piše na "nepoznatom" jeziku, Akademija poziva prevoditelje i stručnjake pod prisegom da dostave primjerke tog autora.[19] Ostali dijelovi su slični kao i kod drugih kategorija.[20]
Dobitnik Nobela za književnost dobiva zlatnu medalju, diplomu s izjavom i novčanu nagradu.[21] Iznos novca ovisi o prihodima Nobelove fundacije za tu godinu.[22] Ako je nagrada uručena većem broju dobitnika iste godine, novčani iznos se dijeli ovisno o broju dobitnika i o tome jesu li nagradu primili kao dva individualca li zajednički.[23]
Od uvođenja novčane nagrade, iznosi su varirali da bi 2012. taj iznos bio 8,000,000 kr (oko US$1,100,000), s tim da je prije iznosio 10,000,000 kr.[24][25][26] To nije bio prvi put da je suma smanjivana te je novčani iznos od 1901. redovito varirao. Najniža suma dodijeljena je 1945. te je iznosila 2,370,660 kr (prema standardima iz 2011. godine), a najveća 2011., koja je iznosila 11,659,016 kr.[26]
Dobitniku se uručuje i medalja i diploma te ga se poziva da održi predavanje tokom "Nobelova tjedna" u Stockholmu, vrhunac kojeg je ceremonija dodjela nagrade i banket koji se održavaju 10. prosinca.[27] Nobelova nagrada za književnost je, prema svim kriterijma, daleko "najbogatija" književna nagrada u svijetu.
Medalje Nobelove nagrade, koje se kuju u Myntverketu[28] u Švedskoj i u Norveškoj od 1902. godine, registrirani su simboli Nobelove Fundacije. Svaka medalja na prednjoj strani prikazuje lijevi profil Alfreda Nobela. Medalje za fiziku, kemiju, fiziologiju ili medicinu i književnost imaju isti dizajn prednje strane s Nobelovim profilom i godinama rođenja i smrti, dok mir i ekonomija također imaju Nobelov portret, ali je dizajn nešto drugačiji.[29] Slika na poleđini varira ovisno o instituciji koja dodjeluje nagradu, s tim da su poleđine medalja za kemiju i fiziku identične.[30] Poleđina medalje za književnost, koju je dizajnirao Erik Lindberg, prikazuje mladića koji, očaran, sluša i zapisuje pjesmu Muze.[31]
Dobitnicima Nobela, aktualni Kralj Švedske direktno uručuje službenu Diplomu. Svaka Diploma posebno je dizajnirana za svakog pojedinačnog dobitnika.[32] Diploma sadrži fotografiju i tekst koji imenuje dobitnika i citirano objašnjenje dodjele nagrade.[32]
Potencijalne dobitnike Nobelove nagrade za književnost teško je predivdjeti jer su nominacije tajne 50 godina od godine nominiranja, nakon čega su dostupne na Bazi nominacija Nobelove nagrade za književnost. Trenutno, javno su dostupne samo nominacije iz razdoblja 1901. do 1963. godine. Ova tajnost dovela je do spekulacija oko novog dobitnika.
| “ | Što je s glasinama koje diljem svijeta kruže oko nominiranih za Nobelovu nagradu ove godine? - Pa, radi se ili o glasini, ili je jedan od nominiranih pustio informacije u javnost. Kako su nominacije tajne 50 godina, morat ćete čekati do tada da saznate.[33] | ” |
Od 1901. do 1912., Komitet je Nobelovu sintagmu "idalistički pravac" interpretirao kao "uzvišen i zvučni idealizam". To je dovelo do toga da Lav Tolstoj (koji je od 1902. do 1906. predložen čak 16 puta),[34] Henrik Ibsen (predložen tri puta - 1902., 1903. i 1904.),[35] Émile Zola (predložen 1901. i 1902.)[36] i Mark Twain (koji nikada nije ni predložen) budu odbijeni.[4] Isto tako, neki smatraju kako je dugogodišnji animozitet Švedske prema Rusiji razlog zašto su Tolstoju i Čehovu (koji nikada nije ni predložen) uskraćene nagrade. Tokom i neposredno nakon Prvog svjetskog rata, Komitet je zauzeo neutralni stav i preferirao autore iz zemalja koje nisu sudjelovale u sukobima.[4] Komitet je redovito zaobilazio Augusta Strindberga, koji nikada nije niti nominiran, ali autor je zapisan u povijesti kao jedini dobitnik tzv. Anti-Nobelove nagrade, koju mu je 1912. godine uručio kasniji premijer Hjalmar Branting.[37][38][39] Kontroverzan izbor bio je i onaj Selme Lagerlöf, prve žene dobitnice Nobela za književnost.[40] Među kritiziranim izborima našli su se i Theodor Mommsen, njemački romanist i povjesničar, te švedski pjesnik Carl Gustaf Verner von Heidenstam.[41]
Akademija je roman Rat s daždevnjacima češkog pisca Karela Čapeka smatrala odviše uvredljivim za njemačku vladu. Čapek je odbio predložiti neko drugo, manje kontroverzno djelo kao primjerak svoga rada, izjavivši: "Hvala Vam na dobroj volji, ali već sam napisao svoju doktorsku disetraciju."[42] Zbog toga mu nagrada nije uručena, unatoč sedam nominacija.[43]
Nagrade uručene francuskom filozofu Henriju Bergsonu, čija je filozofija okosnica u razvoju moderne estetike, kao i britanskom premijeru Winstonu Churchillu naišle su na velike kritike jer dvojica autora uopće nisu pisala lijepu književnost, već filozofska i povijesno-politička djela.[41]
Prema dokumentima Švedske akademije koje je, povodom otvaranja 2008., proučavao francuski časopis Le Monde, francuski pisac i intelektualac André Malraux je bio jedan od glavnih kandidata za Nobela tokom 50-ih godina. Malraux se natjecao upravo s Camusom, ali je nekoliko puta odbijen, posebice 1954. i 1955., i to "sve dok se ne vrati romanu." Camus je nagradu dobio 1957. godine, a prilikom primanja, izjavio je: "Smatram da je nagradu trebao dobiti Malraux."[44] Malraux je od 1947. do 1963. predložen čak 32 puta (od 1954. pa do 1963. čak svake godine uzastopno).[45]
Smatra se kako pjesnik W. H. Auden, predložen tri puta,[46] nije dobio nagradu zbog njegovog krivog prijevoda Osvrta Daga Hammarskjölda,[47] dobitnika nagrade za mir 1961., kao i zbog izjava koje je Auden dao tokom skandinavske turneje predavanja, kojima je sugerirao da je Hammarskjöld, kao i on, homoseksualac.[48] Među kandidatima (1938., 1939., 1955., 1959. - 1961., 1963.)[49] bio je i Aldous Huxley, autor Vrlog novog svijeta, ali nikada nije dobio nagradu. Također, 1935. godine, za nagradu je nominiran i Gilbert K. Chesterton, koji je (moguće) jedini autor krimića nominiran za Nobelovu nagradu.[50] Edward Morgan Forster za nagradu je nominiran čak 18 puta,[51] ali ju nije dobio. Ukupno četiri nominacije zaradio je i Herbert G. Wells, ali nije nagrađen.[52]
Izbor Ive Andrića 1961. godine izazvao je velike kontroverze na području SFR Jugoslavije. Savez književnika Jugoslavije Andrića je, zajedno s Miroslavom Krležom, predložio još u veljači 1958. godine.[53] Dok je Andrić u užem izboru bio još 1959. i 1960. godine, kada su nagradu dobili Salvatore Quasimodo i Saint-John Perse,[53] Krleža je uzastopce nominiran svake godine od 1958. do 1963.,[54][55] ali nagradu nije dobio, iako je govorio da ju ne bi ni primio, čak i da jest.[41] Godine 1961., kada je ona uručena Andriću, kog se naziva "jugoslavenskim piscem"[56], u užem izboru bili su još i John Steinbeck, dobitnik nagrade 1962., talijanski romanopisac Alberto Moravia (nominiran ukupno 11 puta, ali bez pobjede)[57] te engleski pisci Lawrence Durrell (nominiran i 1961., 1962. te 1963.)[58] i Graham Greene (predložen minimalno 12 puta, ali bez pobjede).[53][59] Izbor Andrića ispred Krleže izazvao je brojne polemike u SFR Jugoslaviji, ali i književnoumjetničke debate oko kvalitete dvojice autora, a sve to u sjeni ne baš prijateljskog odnosa između dvojice pisaca.[53]
Sličnu polemiku imao je i Japan, a vrtila se oko velikog Yukija Mishime, koji je za nagradu bio nominiran nekoliko puta. Prvi put je to 1963. godine,[60]. Godine 1965. je objavljeno da je Mishima u užem izboru, ali je nagradu dobio Mihail Šolohov, što je uvelike razočaralo Mishimu.[56] Tada je nominiran bio i Junichiro Tanizaki, još jedan japanski pisac.[56] Godine 1967., Mishima je ponovo bio u užem izboru, zajedno s Nerudom, Malrauxom i Samuelom Beckettom, ali je nagradu, iznenađujuće i neočekivano, dobio gvatemalski pisac Miguel Ángel Asturias.[56] Godine 1968. bilo je gotovo sigurno da nagrada ide japanskoj književnosti, a uz Mishimu, koji je bio najizgledniji kandidat, spominjao se i mladi Kenzaburo Oe (koji će nagradu dobiti 1994.) i Yasunari Kawabata.[56] Kada je objavljeno da je nagradu dobio Kawabata, Mishimin je put prema Nobelu završio.[56]
Godine 1962., nagradu je dobio američki pisac John Steinbeck. Izbor je naišao na velike kritike, a jedne švedske novine išle su toliko daleko da su ga nazvali "Akadamijinom najvećom pogreškom".[61] New York Times je objavio čuđenje zašto je nagrada dodijeljena piscu čiji je "ograničeni talent, u njegovim najboljim djelima, razvodnjen nižerazrednim filozofiranjem", dodavši: "nama je interesantno kako nagrada nije dodijeljena piscu... čiji je značaj, utjecaj i sam korpus djela već ostavio dublji trag na književnost našega doba."[61] Sam Steinbeck je, kada su ga na dan objave pitali zaslužuje nagradu, izjavio: "Iskreno, ne."[61] Godine 2012. (50 godina kasnije), Akademija je otvorila svoje arhive u kojima je otkriveno kako je Steinbeck bio kompromisni izbor između popisa na kojemu su još bili britanski pisci Robert Graves (nominiran ukupno 5 puta)[62] i Lawrence Durrell, francuski dramatičar Jean Anouilh (nominiran uzastopno od 1961. do 1966.)[63] i danska spisateljica Karen Blixen (nominirana čak 12 puta).[61][64] Objavljeni popis otkriva kako je Steinbeck izabran kao najbolji među lošima.[61] Henry Olsson, član Komiteta, napisao je: "Nema jasnih kandidata za Nobelovu nagradu i izborni komitet je u nezavidnom položaju."[61]
Godine 1964., Jean-Paul Sartre je dobio nagradu, ali ju je odbio, napisavši pismo Akademiji u kojem, između ostalog, piše: "Nije isto ako ja potpisujem svoje tekstove kao Jean-Paul Sartre ili kao Jean-Paul Sartre, dobitnik Nobelove nagrade. (...) Pisac dakle treba odbiti da ga pretvore u instituciju, čak i kad se to dogododi na najčasniji mogući način, kao u ovom slučaju."
Sovjetski disident Aleksandar Solženjicin, dobitnik nagrade 1970. godine, nije prisustvovao uručenju nagrada u Stockholmu od straha da se više neće moći vratiti u Sovjetski Savez ukoliko to učini. Nakon što je švedska vlada odbila uručiti nagradu Solženjicinu u svojoj ambadasi u Moskvi, Solženjicin je odbio nagrad u cijelosti, komentirajući kako su zahtjevi Švedske (koja preferira privatnu ceremoniju) "uvreda samoj nagradi". Solženjicin nagradu i novac nije prihvatio sve do 10. prosinca 1974., nakon što je prognan iz Sovjetskog Saveza.[65]
Godine 1974., među kandidatima su bili Graham Greene, Vladimir Nabokov, Saul Bellow i utjecajna honduraška spisateljica Argentina Díaz Lozano, ali svi su odbijeni u korist anonimnih švedskih autora i članova Komiteta, Eyvinda Johnsona i Harryja Martinsona, što do danas ostaje jedan od najkontroverznijih izbora. Dok će Bellow nagradu ipak dobiti 1976. godine, Díaz Lozano, Greene i Nabokov, koji je prvi puta predložen još 1963. godine,[66] ju nikada nisu dobili.[67]
Argentinski pisac Jorge Luis Borges nekoliko je puta nominiran za Nobela, a prvi put 1956. godine,[68] ali je svaki put odbijen zbog, kako kaže njegov biograf Edwin Williamson, izražavanja podrške određenim argentinskim i čileanskim desno orijentiranim diktatorima, poput Pinocheta, što je, prema Tóibínovoj analizi Williamsonove Borges: A Life, imalo kompleksne socijalne i osobne konotacije.[69] Ovakvo odbijanje kontrastno je određenim odlukama Komiteta, koji je nagrade dodijelio piscima koji su podržavali ljevičarske diktature, poput one Josifa Staljina, u slučaju Nerude i Sartrea.[70][71]
Godine 1988., Nobelova komisija je namjeravala uručiti nagradu kineskom piscu Shen Ts'ung-wenu,[72] čime bi ovaj postao prvi kineski pisac nagrađen Nobelom za književnost. Shen je umro 10. svibnja 1988., prije nego je dobitnik službeno objavljen tako da je nagrada uručena egipatskom piscu Nagibu Mahfuzu.
Kada je 1997. godine nagrada uručena talijanskom piscu i glumcu Dariju Fou, kritičari su taj potez smatrali lakim[73] jer se na Foa gledalo kao na izvođača, a ne i pisca, a katoličke organizacije su izbor smatrale kontroverznim jer je Fo ranije bio cenzuriran od strane Rimokatoličke crkve.[74] Vatikanske novine, L'Osservatore Romano, komentirao je ovaj izbor sljedećim tekstom: "Davanje nagrade nekome tko je istovremeno autor nekih upitnih djela je izvan svake mašte."[75] Salman Rushdie i Arthur Miller bili su također veliki favoriti za nagradu, ali Akademija je kasnije izjavila kako bi takav ishod bio "previše predvidljiv, previše popularan."[76]
Camilo José Cela se dobrovoljno ponudio Francu kao informant te se dobrovoljno preselio iz Madrida u Galiciju kako bi se pridružio pobunjenicima. Članak Između straha i nekažnjavanja, čiji je autor Miguel Angel Villena, koji donosi kompilaciju komentara španjolskih pisaca o znakovitoj šutnji starije generacije španjolskih pisaca o frankističkoj prošlosti javnih intelektualaca, pojavio se ispod slike Cele tokom ceremonije u Stockholmu 1989. godine.[77]
Izboru Elfride Jelinek 2004. godine oštro se protivio Knut Ahnlund, koji nije imao aktivnu ulogu u Akademiji još od 1996. godine. Nakon izbora, Ahnlund je podnio ostavku i komentirao kako je takav izbor nanio "nepopravljivu štetu" nagradi.[78][79]
Izbor Harolda Pintera 2005. odgođen je na nekoliko dana, navodno zbog Ahnlundove ostavke, što je dovelo do novih spekulacija o "političkim elementima" u Akademijinim izborima.[5] Iako Pinter, zbog lošeg zdravlja, nije bio u mogućnosti osobno održati svoje kontroverzno predavanje, održao ga je u televizijskom studiju te je prijenos prikazan na ekranima koje je gledala publika u zgradi Akademije u Stockholmu. Njegovi komentari potakli su mnogo komentara i debata. Pitanje "politiziranosti" također je isplivalo prilikom dodjeljivanja nagrade Orhanu Pamuku i Doris Lessing, 2006. i 2007. godine.[80]
Izbor Boba Dylana se pokazao jednim od najkontroverznijih izbora Švedske akadmije od utemeljenja nagrade. I dok su glazbeni krugovi bili oduševljeni odlukom i tvrdili kako je rock'n'roll priznat kao visoka umjetnička forma, književni krugovi su kritizirali odluku, smatrajući kako Dylanov opus nema takvu vrijednost da bi se mogao nazvati književnim; dapače, pokojni pisac Normaln Mailer je jednom prilikom izjavio: "Ako je Dylan pisac, ja sam košarkaš".[81] Libanonski pisac Rabih Alameddine je na Twitteru napisao da je "Dylanovo osvajanje nagrade ravno tome da Mrs. Fields dobije 3 Michelinove zvjezdice",[82] dok je francusko-marokanski pisac Pierre Assouline takvu odluku nazvao "prijezirnom prema piscima".[83] Podijeljeno mišljenje imao je norveški pisac Karl Ove Knausgaard, koji je rekao kako mu je drago da se Akademija otvara prema različitim literarnim žanrovima, ali kako mu je jako teško prihvatiti odluku zbog činjenice da je Dylan pripadnik iste one generacije kojoj pripadaju nenagrađeni Thomas Pynchon, Philip Roth i Cormac McCarthy.[84] Autor Trainspottinga, Irvine Welsh, rekao je: "Ja sam Dylanov fan, ali ovo je loše zamišljena nagrada nostalgiji iščupana iz upaljenih prostata senilnih, izgubljenih hipija."[85] S druge strane, Salman Rushdie je pohvalio odabir,[81] a pisac i komentator Will Self je dodao kako je nagrada "pojeftinila" Dylana u nadi da će "slijediti Sartrea i odbiti nagradu".[86] Dylanov kolega, pjevač Leonard Cohen, rekao je kako nikakve nagrade nisu potrebne da bi se priznala veličina čovjeka koji je transformirao popularnu glazbu svojim hitovima.[87]
Očit fokus na europske, a pogotovo švedske autore, bio je tema oštrih kritika, čak i od strane švedskih novina.[88] Europljani zauzimaju apsolutnu većinu među dobitnicima, a samo je Švedska dobila više nagrada od cijele Azije i Latinske Amerike. Godine 2008., Horace Engdahl, tada permanentni tajnik Akademije, izjavio je da je "Europa još uvijek središte literarnog svijeta" te da su "Sjedinjene Države previše izolirane. Oni ne prevode dovoljno i ne sudjeluju zapravo u velikoj književnoj raspravi."[89] Godine 2009., Engdahlov nasljednik Peter Englund odbacio je tvrdnje svog prethodnika i priznao eurocentričku narav nagrade, dodavši: "Ja smatram da je to problem. Nama je lakše povezati se s književnošću napisanom u Europi i u europskoj tradiciji."[90] Američki su kritičari posebno naglašavali da neki njihovi poznati autori, poput Philipa Rotha, Cormaca McCarthyja i Thomasa Pynchona, još nisu dobili nagradu, dok neki manje poznati europski autori jesu. Kada je, 2009. godine, nagradu dobila Herta Müller, koja je bila relativno slabo poznata izvan (a čak i unutar) Njemačke, mada se godinama spominjala kao favorit za nagradu, kritike o pristranosti Komiteta i eurocentrizmu ponovo su postale aktualne.[91] Ipak, 2010. godine, nagradu je dobio Peruanac Mario Vargas Llosa, mada autor živi u Španjolskoj i posjeduje španjolsko državljanstvo. Nakon što je 2011. nagradu dobio švedski pjesnik Tomas Tranströmer, kritike su ponovo bile oštre, na što je Peter Englund reagirao kako nagrada nije dodijeljena na političkoj osnovi te da takve insinuacije smatra "književnošću za budale".[92]
U povijesti Nobelove nagrade za književnost, mnoga književna ostvarenja su previđena ili nisu uopće priznata kao takva, često zbog političkih razloga, nedostatka prijevoda ili drugih razloga. Povjesničar književnosti Kjell Espmark priznao je da "kod ranijih nagrada, osuda loših izbora i eklatantnih propusta je uglavnom opravdana. Tolstoj, Ibesn i Henry James (predložen ukupno 4 puta)[93] su trebali dobiti nagradu umjesto, primjerice, Sullyja Prudhommea, Euckena i Heysea."[94] Dok je kontroverza oko ovakih previda opravdana, postoje neki propusti koji su izvan kontrole Nobelove komisije, kao preuranjena smrt autora, za što su primjeri Marcel Proust (koji nikada nije ni predložen), Italo Calvino, Roberto Bolaño, Jurij Trifonov (koji je praktički bio siguran dobitnik, ali je umro pa je nagrada uručena Canettiju), ali i Danilo Kiš,[41] čije je ime navodno bilo u koverti, ali je umro prerano. Kako kaže Espmark, "glavna djela Kafke, Cavafyja i Pessose izdana su tek nakon njihove smrti, a prave dimenzije Mandeljštamove poezije otkrivene su tek u neobjavljenim pjesmama koje je njegova žena spasila od izumiranja i svijetu ih dala dugo nakon što je on umro u svom sibirskom egzilu."[94] Britanski pisac Tim Parks pripisao je beskrajnu kontroverzu oko izbora Nobelovog komiteta "esencijalnoj bedastoći nagrade i našom vlastitom glupošću što ju uzimamo zaozbiljno"[95] i dodao kako "osamnaest (ili šesnaest) Šveđana posjeduju određeni kredibilitet kad je u pitanju švedska književnost, ali koja bi to grupa uopće mogla ozbiljno ocijeniti beskrajno različita djela raznovrsnih tradicija. I zašto bi uopće tražili da takvo nešto i učine?"[95]
U pravilu, članstvo u osamnaesteročlanom odboru koji odlučuje o dobitniku je doživotno.[96] Članovi odbora ne smiju ga napustiti, iako mogu odbiti sudjelovati u njegovom radu.[97] Mjesta onih članova koji odbiju sudjelovati ostaju upražnjena do njihove smrti. Za kvorum je potrebno dvanaest aktivnih članova odbora.
Prvi skandal s članovima odbora dogodio se 1989. godine, kada su tri člana odbora podnijela ostavke jer je Komitet odbio podržati Salmana Rushdieja u trenutku kada je ajatolah Ruholah Homeini izdao fatwu da ga se ubije.[96] Nakon izbora Elfride Jelinek, član odbora Knut Ahnlund je podnio ostavku i komentirao kako je takav izbor nanio "nepopravljivu štetu" nagradi.[78][79]
Novi, veći skandal dogodio se u travnju 2018. godine, kada je troje članova odbora podnijelo ostavke zbog istrage za seksualno zlostavljanje protiv pisca Jean-Claudea Arnaulta, koji je suprug Katarine Frostenson, jedne od članica odbora.[97] Barem 18 žena je optužilo Arnaulta za seksualno zlostavljanje i napastvovanje, dok su i supruga i on optuženi da su u najmanje sedam navrata otkrivali imena pobjednika kako bi njihovi prijatelji mogli profitirati na kladionicama.[97][98] Arnault je odbacio sve optužbe.[99] Troje članova podnijelo je ostavku zbog odluke tajnice odbora, Sare Danius, o nepoduzimanju nikakvih pravnih radnji protiv Arnaulta.[96][97][100] Dvoje bivših stalnih tajnika, Sture Allén i Horace Engdahl, nazvali su Daniusovu slabim vođom.[97]
Dana 10. travnja, Daniusova je zamoljena da podnese ostavku na svoju poziciju,[101] što je značilo da je odbor ostao bez četiri člana. Frostensonova se dobrovoljno povukla iz rada odbora, što je broj izostanaka povećalo na pet. Kako su dva mjesta ostala upražnjena još od 1989. i skandala s Rushdiejem, ukupan broj aktivnih članova pao je na 11, što je značilo da je tehnički nemoguće izabrati dobitnika za 2018. godinu. Daba 4. svibnja 2018., Švedska akademija objavila je kako će dodjela nagrade biti odgođena za 2019. godinu, kada će biti proglašena dva dobitnika.[102][103][104] Mnogi novinari i komentatiri su prokomentirali kako je ovaj skandal uvelike naštetio kredibilitetu nagrade.[97]
| Godina | Slika | Ime | Podaci | ||
|---|---|---|---|---|---|
| Država | Jezik | Vrsta/Žanr | |||
| 1901. |
|
Sully Prudhomme |  Francuska
|
francuski jezik | poezija, esej |
| Najpoznatija djela | L'Expression dans les beaux-arts, Impressions de la guerre | ||||
| "zbog posebnog priznanja njegove poetske kompozicije, koja dokazuje uzvišeni idealizam, umjetničko savršenstvo i rijetku kombinaciju kvaliteta i srca i intelekta." | |||||
| 1902. | 
|
Theodor Mommsen |  Njemačka
|
njemački jezik | povijest, pravo |
| Najpoznatija djela | Römische Geschichte | ||||
| "najveći živući majstor umijeća pisanja povijesti, uz posebno isticanje njegovog monumentalnog djela, Povijest Rima." | |||||
| 1903. | 
|
Bjørnstjerne Bjørnson |  Norveška
|
norveški jezik | roman, poezija, drama |
| Najpoznatija djela | Maria Stuart i Skotland, Sigurd Slembe, En fallit, Redaktøren | ||||
| "kao posveta njegovoj plemenitoj, veličanstvenoj i svestranoj poeziji, koju su uvijek odlikovale i svježina njezine inspiracije i rijetka čistoća njezina duha." | |||||
| 1904. | 
|
Frédéric Mistral | Francuska
|
oksitanski jezik | poezija, filologija |
| Najpoznatija djela | Mirèio | ||||
| "prizavajući svježu originalnost i istinsku inspiraciju njegovog pjesničkog stvaralaštva, koje vjerno reflektira prirodno okruženje i duh njegovog naroda, kao i za njegov značajni rad na polju filologije oksitanskog jezika." | |||||
|
José Echegaray | .svg){kind=small} Španjolska
|
španjolski jezik | drama | |
| Najpoznatija djela | O locura o santidad, El estigma, El loco Dios | ||||
| "priznavajući brojne i briljantne kompozicije koje su, na individualan i originalan način, oživjele velike tradicije španjolske drame." | |||||
| 1905. | 
|
Henryk Sienkiewicz |  Poljska
|
poljski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Quo Vadis, W pustyni i w puszczy, Trilogija | ||||
| "zbog izvanrednog rada na polju epike." | |||||
| 1906. | 
|
Giosuè Carducci |  Italija
|
talijanski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Odi barbare, Rime Nuove, "Inno a Satana" | ||||
| "ne samo zbog njegovog dubokoumnog učenja i kritičkog istraživanja, već, iznad svega, kao posveta kreativnoj energiji, svježini stila i lirskoj snazi koje karakteriziraju njegova pjesnička remek-djela." | |||||
| 1907. | 
|
Rudyard Kipling |  Ujedinjeno Kraljevstvo
|
engleski jezik | roman, kratka priča, poezija |
| Najpoznatija djela | The Jungle Book, The Second Jungle Book, Kim | ||||
| "zbog moći opažanja, originalnosti mašte, zrelosti ideja i osobitog talenta za prepričavanje koji karakteriziraju uratke ovog svjetski poznatog autora." | |||||
| 1908. | 
|
Rudolf Christoph Eucken | Njemačka
|
njemački jezik | filozofija |
| Najpoznatija djela | Der Sinn und Wert des Lebens | ||||
| "zbog njegove iskrene potrage za istinom, njegove penetrirajuće snage misli, njegovog širokogrudnog pogleda te topline i snage prezentacije kojom, u svojim brojnim djelima, dokazuje i razvija idealističku životnu filozofiju." | |||||
| 1909. | 
|
Selma Lagerlöf | Švedska
|
švedski jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | Nils Holgerssons underbara resa genom Sverige, Körkarlen | ||||
| "zbog uzvišenog idealizma, živopisne mašte i duhovne percepcije koje karakteriziraju njezino djelo." | |||||
| 1910. | 
|
Paul von Heyse | Njemačka
|
njemački jezik | poezija, drama, roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | Der Jungbrunnen, Francesca von Rimini, "L'Arrabbiata" | ||||
| "kao posveta besprijekornoj umjetnosti, prožetom idealizmom, kog je demonstrirao tijekom svoje duge, produktivne karijere lirskog pjesnika, dramatičara, romanopisca i pisca svjetski poznatih kratkih priča." | |||||
| 1911. | 
|
Maurice Maeterlinck |  Belgija
|
francuski jezik | drama, poezija, esej |
| Najpoznatija djela | L'Oiseau bleu, Les aveugles, Intérieur | ||||
| "zbog njegovih raznovrsnih literarnih djelatnosti, a posebno zbog njegovih dramskih djela, koja odlikuju bogata mašta i pjesnička fantazija koja otkriva, nekad u kostimu bajke, duboku inspiraciju, dok istovremeno na tajanstven način apelira na čitateljeve vlastite osjećaje i stimulira njegovu maštu." | |||||
| 1912. | 
|
Gerhart Hauptmann | Njemačka
|
njemački jezik | drama, roman |
| Najpoznatija djela | Die Weber, Die Ratten, Hanneles Himmelfahrt | ||||
| "primarno zbog njegovog bogatog, raznovrsnog i izvrsnog doprinosa na polju dramske umjetnosti." | |||||
| 1913. | 
|
Rabindranath Tagore |  Indija
|
bengalski jezik | poezija, roman, drama, kratka priča, glazba |
| Najpoznatija djela | Gitanjali, Ghare Baire, "Jana Gana Mana", "Amar Shonar Bangla" | ||||
| "zbog njegovog duboko senzibilnog, svježeg i prelijepog stiha, kojim je, besprijekornom sposobnošću, svoju poetsku misao, izraženu u njegovim vlastitim engleskim izrazima, učinio dijelom književnosti Zapada." | |||||
| 1914. | |||||
| 1915. | 
|
Romain Rolland | Francuska
|
francuski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Jean-Christophe, Colas Breugnon | ||||
| "kao posveta uzvišenom idealizmu njegova stvaralaštva te simpatijama i ljubavi prema istini kojom je opisivao različite tipove ljudskih bića." | |||||
| 1916. | 
|
Verner von Heidenstam | Švedska
|
švedski jezik | poezija, roman |
| Najpoznatija djela | Karolinerna, Hans Alienus, Dikter | ||||
| "kao posveta značaju njegove uloge vodećeg predstavnika nove ere u našoj književnosti." | |||||
| 1917. | 
|
Karl Adolph Gjellerup |  Danska
|
danski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Germanernes Lærling, Minna, Møllen | ||||
| "zbog njegove raznovrsne i bogate poezije, koja je inspirirana uzvišenim idealima." | |||||
|
Henrik Pontoppidan | Danska
|
danski jezik | roman | |
| Najpoznatija djela | Det forjættede Land, Lykke-Per, De Dødes Rige | ||||
| "zbog njegovih autentičnih prikaza suvremenog života u Danskoj." | |||||
| 1918. | |||||
| 1919. | 
|
Carl Spitteler |  Švicarska
|
njemački jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Der olympische Frühling | ||||
| "kao posebna zahvala za njegovu epsku pjesmu, Olimpijsko proljeće." | |||||
| 1920. | 
|
Knut Hamsun | Norveška
|
norveški jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Markens Grøde, Sult | ||||
| "za njegovo monumentalno djelo, Plodovi zemlje." | |||||
| 1921. | 
|
Anatole France | Francuska
|
francuski jezik | roman, poezija |
| Najpoznatija djela | L’Île des Pingouins, Thaïs, Le Crime de Sylvestre Bonnard | ||||
| "kao priznanje njegovim briljantnim literarnim ostvarenjima, koja odlikuju plemenitost stila, duboko ljudsko suosjećanje, ljepota i istinski galski temperament." | |||||
| 1922. | 
|
Jacinto Benavente | Španjolska
|
španjolski jezik | drama |
| Najpoznatija djela | Los intereses creado, La ciudad alegre y confiada | ||||
| "zbog vesele naravi kojom je nastavio slavnu tradiciju španjolske drame." | |||||
| 1923. | 
|
William Butler Yeats |  Irska
|
engleski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | The Tower, The Winding Stair and Other Poems | ||||
| "zbog njegove uvijek inspirirane poezije, koja u visoko umjetničkoj formi daje ekspresiju duhu jednog cijelog naroda." | |||||
| 1924. | 
|
Władysław Reymont | Poljska
|
poljski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Chłopi | ||||
| "zbog njegovog velikog nacionalnog epa, Seljaci." | |||||
| 1925. | 
|
George Bernard Shaw | Irska
|
engleski jezik | drama, književna kritika |
| Najpoznatija djela | Pygmalion, The Doctor's Dilemma | ||||
| "zbog njegovog djela, koje obiluje i idealizmom i humanošću, kao i stimulirajuće satire koja često obiluje jedinstvenom pjesničkom ljepotom." | |||||
| 1926. | 
|
Grazia Deledda | Italija
|
talijanski jezik | poezija, roman |
| Najpoznatija djela | Dopo il divorzio, La madre, Cenere | ||||
| "zbog njezinih idealizmom inspiriranih djela koja, plastičnom jasnoćom, prikazuju život njezina rodnog otoka i, s velikom dubinom i suosjećanjem, obrađuju ljudske probleme u njihovoj općenitosti." | |||||
| 1927. | 
|
Henri Bergson | Francuska
|
francuski jezik | filozofija |
| Najpoznatija djela | Matière et mémoire, L'Evolution créatrice, Essai sur les données immédiates de la conscience | ||||
| "kao priznanje njegovih bogatih i vitalizirajućih ideja i briljantne vještine kojom su prezentirane." | |||||
| 1928. | 
|
Sigrid Undset | Norveška
|
norveški jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Kristin Lavransdatter, Olav Audunssøn i Hestviken | ||||
| "primarno zbog njezinih snažnih opisa nordijskog života u Srednjem vijeku." | |||||
| 1929. | 
|
Thomas Mann |  Njemačka
|
njemački jezik | roman, kratka priča, esej |
| Najpoznatija djela | Buddenbrooks, Der Zauberberg, Der Tod in Venedig, Doktor Faustus | ||||
| "primarno zbog njegovog velikog romana, Buddenbrookovi, koji dobiva sve više priznanja kao jedan od klasika suvremene književnosti." | |||||
| 1930. | 
|
Sinclair Lewis |  Sjedinjene Države
|
engleski jezik | roman, kratka priča, drama |
| Najpoznatija djela | Babbitt, Arrowsmith, Elmer Gantry | ||||
| "zbog njegovog snažnog i živopisnog umijeća opisivanja i njegove sposobnosti stvaranja, na domišljat i smiješan način, novih tipova likova." | |||||
| 1931. | 
|
Erik Axel Karlfeldt (posthumno) |
Švedska
|
švedski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Arcadia Borealis, Hösthorn | ||||
| "za poeziju Erika Axela Karlfeldta." | |||||
| 1932. | 
|
John Galsworthy | Ujedinjeno Kraljevstvo
|
engleski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | The Forsyte Saga | ||||
| "zbog njegovog istaknutog umijeća prepričavanja, koje svoj vrhunac dostiže u Sagi o Forsyteima." | |||||
| 1933. | .jpg)
|
Ivan Bunjin |  Rusija (u egzilu u Francuskoj)
|
ruski jezik | kratka priča, poezija, roman |
| Najpoznatija djela | Suhodol, Dere'vnij, Žiznj Arsenijeva, Tamnije aleji | ||||
| "zbog njegove stroge umjetnosti, kojom je nastavio klasičnu rusku tradiciju proznog stvaralaštva." | |||||
| 1934. | 
|
Luigi Pirandello | Italija
|
talijanski jezik | drama, roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | Il fu Mattia Pascal, Enrico IV, Sei personaggi in cerca d'autore | ||||
| "zbog njegovog odvažnog i domišljatog oživljavanja dramske i scenske umjetnosti." | |||||
| 1935. | |||||
| 1936. | 
|
Eugene O'Neill | Sjedinjene Države
|
engleski jezik | drama |
| Najpoznatija djela | Ah, Wilderness!, Mourning Becomes Electra, Lazarus Laughed | ||||
| "zbog snage, iskrenosti i dubokih emocija njegovih dramskih djela, koja utjelovljuju originalni koncept tragedije." | |||||
| 1937. | 
|
Roger Martin du Gard | Francuska
|
francuski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Les Thibault | ||||
| "zbog umjetničke snage i istine kojima je prikazao ljudski konflikt kao i neke fundamentalne aspekte suvremenog života u svom ciklusu romana Thibaultovi." | |||||
| 1938. | .jpg)
|
Pearl S. Buck | Sjedinjene Države
|
engleski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | The Good Earth, Letter from Peking | ||||
| "zbog njezinih bogatih i istinski epskih opisa seoskog života u Kini i zbog njezinih biografskih remek-djela." | |||||
| 1939. | 
|
Frans Eemil Sillanpää |  Finska
|
finski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Nuorena nukkunut, Hurskas kurjuus | ||||
| "zbog njegovog dubokog razumijevanja seoskog života svoje zemlje i izvrsnog umijeća kojim je prikazao njihov način života i njihov odnos s Prirodom." | |||||
| 1940. | |||||
| 1941. | |||||
| 1942. | |||||
| 1943. | |||||
| 1944. | 
|
Johannes Vilhelm Jensen | Danska
|
danski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Himmerlandshistorier, Den Lange Rejse, Kongens Fald | ||||
| "zbog rijetke snage i plodnosti njegove pjesničke mašte s kojom kombinira intelektualnu znatiželju širokog spektra i odvažan, svježe kreativan stil." | |||||
| 1945. | 
|
Gabriela Mistral |  Čile
|
španjolski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Tala, Desolación | ||||
| "za njezino lirsko pjesništvo koje je, inspirirano snažnim emocijama, njezino ime pretvorilo u simbol idealističkih aspiracija cijele Latinske Amerike." | |||||
| 1946. | 
|
Hermann Hesse | Njemačka (u egzilu u Švicarskoj)
|
njemački jezik | roman, poezija |
| Najpoznatija djela | Das Glasperlenspiel, Der Steppenwolf, Die Geschichte von Emil Sinclairs Jugend | ||||
| "za njegova inspirirana djela koja, dok im odvažnost i snaga penetracije rastu, predstavljaju klasične humanističke ideale i visoke kvalitete života." | |||||
| 1947. | 
|
André Gide | Francuska
|
francuski jezik | roman, esej |
| Najpoznatija djela | Les faux-monnayeurs, Les caves du Vatican, Les nourritures terrestres | ||||
| "zbog njegovih opsežnih i umjetnički značajnih djela, u kojima su ljudski problemi i stanja prezentirani pomoću neustrašive ljubavi prema istini i oštroumnih psiholoških razmatrana." | |||||
| 1948. | 
|
T.S. Eliot | Ujedinjeno Kraljevstvo
|
engleski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | The Waste Land, Murder in the Cathedral, The Love Song of J. Alfred Prufrock | ||||
| "zbog njegovog izvanrednog, pionirskog doprinosa suvremenoj poeziji." | |||||
| 1949. | 
|
William Faulkner | Sjedinjene Države
|
engleski jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | The Sound and the Fury, As I Lay Dying, Absalom, Absalom! | ||||
| "zbog njegovog snažnog i umjetnički jedinstvenog doprinosa modernom američkom romanu." | |||||
| 1950. | 
|
Bertrand Russell | Ujedinjeno Kraljevstvo
|
engleski jezik | filozofija |
| Najpoznatija djela | Wisdom of the West, A History of Western Philosophy | ||||
| "kao priznanje njegovim raznovrsnim i značajnim radovima u kojima se bori za humanističke ideale i slobodu misli." | |||||
| 1951. | 
|
Pär Lagerkvist | Švedska
|
švedski jezik | poezija, roman, kratka priča, drama |
| Najpoznatija djela | Dvärgen, Barabbas | ||||
| "zbog umjetničke snage i istinske nezavisnosti kojima nastoji, u svojoj poeziji, pronaći odgovore na vječna pitanja koja more čovječanstvo." | |||||
| 1952. | 
|
François Mauriac | Francuska
|
francuski jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | Thérèse Desqueyroux, Asmodée | ||||
| "zbog dubokog duhovnog uvida i umjetničkog intenziteta kojim je, u svojim romanima, prodro u dramu ljudskog života." | |||||
| 1953. | 
|
Winston Churchill | Ujedinjeno Kraljevstvo
|
engleski jezik | povijest, esej, memoari |
| Najpoznatija djela | The Second World War | ||||
| "zbog njegove izvrsnosti u povijesnom i biografskom opisivanju kao i zbog njegovih briljantnih govora u obranu ljudskih vrijednosti." | |||||
| 1954. | 
|
Ernest Hemingway | Sjedinjene Države
|
engleski jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | The Old Man and the Sea, For Whom the Bell Tolls, The Sun Also Rises, A Farewell to Arms | ||||
| "zbog njegovog majstorskog umijeća pripovijedanja, najrecentnije demonstriranog u Starcu i moru, i zbog njegovog utjecaja na suvremeni stil." | |||||
| 1955. | 
|
Halldór Laxness |  Island
|
islandski jezik | roman, kratka priča, drama, poezija |
| Najpoznatija djela | Sjálfstætt fólk, Íslandsklukkan, Atómstöðin | ||||
| "zbog njegove živopisne epske snage koja je oživila veliko narativno umijeće Islanda." | |||||
| 1956. | 
|
Juan Ramón Jiménez | .svg){kind=small} Španjolska
|
španjolski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Platero y yo, Piedra y cielo | ||||
| "za njegovu lirsku poeziju, koja u španjolskom jeziku konstituira primjer visokog duha i umjetničke čistoće." | |||||
| 1957. | 
|
Albert Camus | Francuska
|
francuski jezik | roman, kratka priča, filozofija, esej, drama |
| Najpoznatija djela | L’Étranger, La Peste, Le Mythe de Sisyphe | ||||
| "zbog njegovog važnog književnog stvaralaštva, koje s jasnom iskrenošću osvjetljava probleme ljudske savjesti današnjice." | |||||
| 1958. | 
|
Boris Pasternak (odbio nagradu) |
 Sovjetski Savez
|
ruski jezik | roman, poezija |
| Najpoznatija djela | Doktor Živago | ||||
| "zbog njegovog važnog uspjeha kako na polju suvremene lirike tako i na polju velike ruske epske tradicije." | |||||
| 1959. | 
|
Salvatore Quasimodo |  Italija
|
talijanski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Giorno dopo giorno | ||||
| "za njegovu lirsku poeziju, koja s klasičnim žarom izražava tragično iskustvo života našeg vremena." | |||||
| 1960. | 
|
Saint-John Perse |  Francuska
|
francuski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Poème à l'étrangère, Amers | ||||
| "zbog uzvišenog leta i evocirajućih slika njegove poezije koja, na vizionarski način, reflektira uvjete našeg vremena." | |||||
| 1961. | 
|
Ivo Andrić |  SFR Jugoslavija
|
srpskohrvatski jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | Na Drini ćuprija, Travnička hronika, Prokleta avlija | ||||
| "zbog epske snage kojom je pratio teme i prikazao ljudske sudbine koje izvore crpe u povijesti njegove zemlje." | |||||
| 1962. | 
|
John Steinbeck | Sjedinjene Države
|
engleski jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | The Grapes of Wrath, Of Mice and Men, East of Eden | ||||
| "zbog njegovih realističnih i maštovitih djela, u kojima kombinira suosjećajni humor s oštroumnom društvenom percepcijom." | |||||
| 1963. | 
|
Jorgos Seferis |  Grčka
|
grčki jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Tetradio Gymnasmaton I i II, Imerologio Katastromatos I, II i III | ||||
| "za njegov eminentni lirski rad, inspiriran dubokim osjećajima prema helenskom kulturnom svijetu." | |||||
| 1964. | 
|
Jean-Paul Sartre (odbio nagradu) |
Francuska
|
francuski jezik | roman, filozofija, drama, književna kritika |
| Najpoznatija djela | La Nausée, Huis clos, L'Existentialisme est un humanisme, L'Être et le Néant | ||||
| "za njegovo djelo koje je, bogato idejama te ispunjeno duhom slobode i potragom za istinom, izvršilo širok utjecaj na naše doba." | |||||
| 1965. | 
|
Mihail Šolohov | Sovjetski Savez
|
ruski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Tihi Don, Uzorana ledina | ||||
| "zbog umjetničke snage i integriteta kojima je, u svom epu o Donu, dao izraz povijesnoj fazi u životu ruskog naroda." | |||||
| 1966. | 
|
Šmuel Josef Agnon |  Izrael
|
hebrejski jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | Ore'ah Noteh Lalun, Hakhnasat Kallah | ||||
| "za njegovu duboko karakterističnu pripovjedačku tehniku s motivima iz života židovskog naroda." | |||||
|
Nelly Sachs | Njemačka (u egzilu u Švedskoj)
|
njemački jezik | poezija, drama | |
| Najpoznatija djela | In den Wohnungen des Todes, Sternverdunkelung | ||||
| "zbog njezinog izvanrednog pjesničkog i dramskog stvaralaštva, koje sudbinu Izraela interpretira dirljivom snagom." | |||||
| 1967. | 
|
Miguel Ángel Asturias |  Gvatemala
|
španjolski jezik | roman, poezija |
| Najpoznatija djela | Hombres de maíz, El Señor Presidente | ||||
| "za njegovo živopisno književno dostignuće, duboko ukorijenjeno u nacionalnim odlikama i tradicijama indijanskih naroda Latinske Amerike." | |||||
| 1968. | 
|
Yasunari Kawabata |  Japan
|
japanski jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | Yukiguni, Senbazuru, Izu no Odoriko | ||||
| "za njegovo narativno majstorstvo koje, s velikim senzibilitetom, izražava esenciju japanskog uma." | |||||
| 1969. | 
|
Samuel Beckett | Irska
|
francuski jezik, engleski jezik | roman, drama, poezija |
| Najpoznatija djela | En attendant Godot, Molloy, Malone Dies, The Unnamable | ||||
| "zbog njegovog djela koje, u novim formama romana i drame, u vremenu oskudice modrenog čovjeka, dostiže svoju visinu." | |||||
| 1970. | 
|
Aleksandar Solženjicin | Sovjetski Savez
|
ruski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Jedan dan Ivana Denisoviča, Arhipelag GULAG | ||||
| "za etičku snagu kojom je tražio nužne tradicije ruske književnosti." | |||||
| 1971. | 
|
Pablo Neruda | Čile
|
španjolski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Canto general, España en el corazón | ||||
| "za poeziju koja radnjama elementarne snage oživljava sudbinu i snove kontinenta." | |||||
| 1972. | 
|
Heinrich Böll | Njemačka
|
njemački jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | Anekdote zur Senkung der Arbeitsmoral | ||||
| "za njegovo djelo koje je, kroz kombinaciju širokog pogleda na njegovo vrijeme i osjetljive vještine karakterizacije, doprinijelo obnovi njemačke književnosti." | |||||
| 1973. | 
|
Patrick White |  Australija
|
engleski jezik | roman, kratka priča, drama |
| Najpoznatija djela | The Living and the Dead, The Twyborn Affair, Riders in the Chariot | ||||
| "zbog epske i psihologizirane vještine pričanja koja je u književnost uvela novi kontinent." | |||||
| 1974. | 
|
Eyvind Johnson | Švedska
|
švedski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Här har du ditt liv!, Strändernas svall, Hans Nådes Tid | ||||
| "zbog narativne vještine, dalekovidne u zemljama i dobima, u službi slobode." | |||||
|
Harry Martinson | Švedska
|
švedski jezik | poezija, roman, drama | |
| Najpoznatija djela | Aniara | ||||
| "zbog djela koje hvata kapljice, a reflektira kozmos." | |||||
| 1975. | 
|
Eugenio Montale | Italija
|
talijanski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Finisterre, Xenia, La bufera e altro | ||||
| "za njegovu distinktnu poeziju koja, s velikim umjetničkim senzibilitetom, interpretira ljudske vrijednosti iz životne perspektive bez iluzija." | |||||
| 1976. | 
|
Saul Bellow | Sjedinjene Države
|
engleski jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | Herzog | ||||
| "zbog ljudskog razumijevanja i suptilne analize suvremene kulture koje se isprepliću u njegovom djelu." | |||||
| 1977. | 
|
Vicente Aleixandre |  Španjolska
|
španjolski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Poesía surrealista, Ciudad del Paraíso, Historia del corazón | ||||
| "zbog njegovog kreativnog pjesničkog rada koji osvjetljava ljudsko stanje u kozmosu i suvremenom društvu, dok istovremeno predstavlja veliku obnovu tradicije španjolske međuratne poezije." | |||||
| 1978. | .jpg)
|
Isaac Bashevis Singer | Sjedinjene Države
|
jidiš | roman, kratka priča, memoari |
| Najpoznatija djela | The Golem, Shosha, Satan in Goray, The Magician of Lublin | ||||
| "zbog njegovog strastvenog narativnog umijeća koje, imajući korijene u poljsko-židovskoj kulturnoj tradiciji, donosi univerzalna ljudska stanja u život." | |||||
| 1979. | 
|
Odiseas Elitis |  Grčka
|
grčki jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Ílios o prótos, Prosanatolismí, Ta ro tou érota | ||||
| "za njegovu poeziju, koja, naslonjena na grčku tradiciju, prikazuje, koristeći osjetilnu snagu i intelektualnu jasnoću, borbu suvremenog čovjeka za slobodu i kreativnost." | |||||
| 1980. | 
|
Czesław Miłosz | Poljska Sjedinjene Države
|
poljski jezik | poezija, esej |
| Najpoznatija djela | Miasto bez imienia, Gdzie słońce wschodzi i kedy zapada | ||||
| "koji, koristeći beskompromisu jasnoću, izražava ogoljeno ljudsko stanje u svijetu teških sukoba." | |||||
| 1981. | 
|
Elias Canetti |  Bugarska Ujedinjeno Kraljevstvo
|
njemački jezik | roman, drama, memoari, esej |
| Najpoznatija djela | Masse und Macht, Die Blendung | ||||
| "zbog djela koja odlikuju široki pogled, pogatstvo ideja i artistička snaga." | |||||
| 1982. | 
|
Gabriel García Márquez |  Kolumbija
|
španjolski jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | Cien años de soledad, El otoño del patriarca, El amor en los tiempos del cólera | ||||
| "za njegove romane i kratke priče, u kojima se realistično i fantastično kombiniraju u bogato komponiranom svijetu mašte, reflektirajući život i sukobe jednog kontinenta." | |||||
| 1983. | 
|
William Golding | Ujedinjeno Kraljevstvo
|
engleski jezik | roman, poezija, drama |
| Najpoznatija djela | Lord of the Flies, Rites of Passage | ||||
| "za njegove romane koji, s jasnoćom realističkog narativnog umijeća te raznovrsnošću i univerzalnošću mita, osvjetljavaju ljudsko stanje današnjice." | |||||
| 1984. | 
|
Jaroslav Seifert |  Čehoslovačka
|
češki jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Maminka, Vějíř Boženy Němcové | ||||
| "za njegovu poeziju koja, obdarena svježinom i bogata inventivnošću, pruža oslobađajuću sliku nesavladivog duha i raznovrsnosti čovjeka." | |||||
| 1985. | 
|
Claude Simon | Francuska
|
francuski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Le Tricheur, La Route des Flandres, Histoire | ||||
| "koji u svom romanu, opisujuću ljudsko stanje, kombinira pjesničku i slikarsku kreativnost s produbljenom sviješću o vremenu." | |||||
| 1986. | .jpg)
|
Wole Soyinka |  Nigerija
|
engleski jezik | drama, roman, poezija |
| Najpoznatija djela | Kongi's Harvest, Death and the King's Horseman, The Lion and the Jewel | ||||
| "koji, iz široke perspektive i s pjesničkim prizvucima, kroji dramu egzistencije." | |||||
| 1987. | 
|
Joseph Brodsky | Sovjetski Savez Sjedinjene Države
|
engleski jezik, ruski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | To Urania : Selected Poems, 1965–1985 | ||||
| "za sveobuhvatni rad, prožet jasnoćom misli i pjesničkim intenzitetom." | |||||
| 1988. | 
|
Nagib Mahfuz |  Egipat
|
arapski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Bein el-Qasrein, Qasr el-Shoaq, El-Sukkareyya | ||||
| "koji, kroz djela bogata nijansama - jednom jasno realistična, drugi put nejasna - formira narativnu umjetnost koja se odnosi na cijelo čovječanstvo." | |||||
| 1989. | 
|
Camilo José Cela | Španjolska
|
španjolski jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | La Familia de Pascual Duarte, La Colmena | ||||
| "za bogatu i intenzivnu prozu, koja s ograničavanim suosjećanjem formira izazovnu viziju čovjekove ranjivosti." | |||||
| 1990. | 
|
Octavio Paz |  Meksiko
|
španjolski jezik | poezija, esej |
| Najpoznatija djela | El laberinto de la soledad | ||||
| "za strastveni rad širokih horizonta, kojeg karakteriziraju osjetilna inteligencija i humanistički integritet." | |||||
| 1991. | 
|
Nadine Gordimer |  Južnoafrička Republika
|
engleski jezik | roman, kratka priča, esej |
| Najpoznatija djela | The Conservationist, July's People | ||||
| "koja je, kroz svoje veličanstveno epsko djelo - prema riječima Alfreda Nobela - bila od velike koristi čovječanstvu." | |||||
| 1992. | 
|
Derek Walcott |  Sveta Lucija
|
engleski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Omeros | ||||
| "za pjesnički opus velikog sjaja, kog održava povijesna vizija, a rezultat je multikulturne privrženosti." | |||||
| 1993. | 
|
Toni Morrison | Sjedinjene Države
|
engleski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Beloved, Song of Solomon, The Bluest Eye | ||||
| "koja, u romanima koje odlikuju vizionarska sila i pjesnički stil, daje život esencijalnom aspektu američke stvarnosti." | |||||
| 1994. | 
|
Kenzaburō Ōe | Japan
|
japanski jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | Man'en Gannen no Futtoboru, Kojinteki na taiken | ||||
| "koji, pjesničkom snagom, stvara imaginarni svijet, u kojemu se život i mit kondenziraju u formiranju uznemirujuće slike ljudske neprilike danas." | |||||
| 1995. | 
|
Seamus Heaney | Irska
|
engleski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | District and Circle, The Spirit Level | ||||
| "za djelo lirske ljepote i etničke dubine, koje veliča svakodnevna čuda i živu prošlost." | |||||
| 1996. | .jpg)
|
Wisława Szymborska | Poljska
|
poljski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Ludzie na moście, Lektury nadobowiązkowe | ||||
| "za poeziju koja s ironičnom preciznošću dozvoljava povijesnom i biografskom kontekstu da oživi u fragmentima ljudske stvarnosti." | |||||
| 1997. | 
|
Dario Fo | Italija
|
talijanski jezik | drama |
| Najpoznatija djela | Morte accidentale di un anarchico, Mistero Buffo | ||||
| "koji oponaša zabavljače Srednjeg vijeka neosporivim autoritetom i održava dignitet podramljenih." | |||||
| 1998. | 
|
José Saramago |  Portugal
|
portugalski jezik | roman, drama, poezija |
| Najpoznatija djela | As Intermitências da Morte, O Evangelho Segundo Jesus Cristo, Ensaio sobre a cegueira | ||||
| "koji nam parabolama prepunima mašte, suosjećanja i ironije kontinuirano omogućava ponovno shvaćanje nedostižne stvarnosti." | |||||
| 1999. | 
|
Günter Grass | Njemačka
|
njemački jezik | roman, drama, poezija |
| Najpoznatija djela | Die Blechtrommel, Katz und Maus, Im Krebsgang | ||||
| "čije crnohumorne i šaljive priče prikazuju zaboravljeno lice povijesti." | |||||
| 2000. | 
|
Gao Xingjian |  NR Kina Francuska
|
kineski jezik | roman, drama, književna kritika |
| Najpoznatija djela | Yī gè rén de Shèngjīng, Bi An, língshān | ||||
| "za djelo univerzalne vrijednosti, gorkih uvida i lingvističke ingenioznosti, koje je otvorilo nove puteve kineskom romanu i drami." | |||||
| 2001. | 
|
V. S. Naipaul |  Trinidad i Tobago Ujedinjeno Kraljevstvo
|
engleski jezik | roman, esej |
| Najpoznatija djela | A House for Mr. Biswas, The Enigma of Arrival, A Bend in the River | ||||
| "jer posjeduje kombinaciju perceptivne narative i neprolaznog pregleda u djelima koja nas obvezuju da uvidimo prisustvo potisnutih povijesti." | |||||
| 2002. | .jpg)
|
Imre Kertész |  Mađarska
|
mađarski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Sorstalanság, Kaddis a meg nem született gyermekért | ||||
| "za djelo koje održava krhko iskustvo individualca u sukobu s barbarskom arbitrarnošću povijesti." | |||||
| 2003. | 
|
J. M. Coetzee | Južnoafrička Republika
|
engleski jezik | roman, esej |
| Najpoznatija djela | Life & Times of Michael K, Disgrace, Elizabeth Costello | ||||
| "koji, u bezbrojnim oblicima, prikazuje iznenađujuće sudjelovanje stranca." | |||||
| 2004. | 
|
Elfride Jelinek |  Austrija
|
njemački jezik | roman, drama |
| Najpoznatija djela | Die Kinder der Toten, Die Klavierspielerin | ||||
| "zbog njezinog glazbenog toka ideja i kontra-ideja u romanima i dramama koji, s izvanrednim lingvističkim žarom, otkrivaju apsurdnost društvenih klišeja i njihove dominantne moći." | |||||
| 2005. | 
|
Harold Pinter | Ujedinjeno Kraljevstvo
|
engleski jezik | drama |
| Najpoznatija djela | The Birthday Party, The Homecoming, Betrayal | ||||
| "koji, u svojim dramama, otkriva ispraznost svakodnevnog razglabanja i prisiljava na ulazak u zatvorene sobe ugnjetavanja." | |||||
| 2006. | 
|
Orhan Pamuk |  Turska
|
turski jezik | roman, esej |
| Najpoznatija djela | Benim Adım Kırmızı, Kar | ||||
| "koji je, u potrazi za melankoničnom dušom svoga grada, otkrio nove simbole sudara i ispreplitanja kultura." | |||||
| 2007. | 
|
Doris Lessing | Ujedinjeno Kraljevstvo
|
engleski jezik | roman, drama, poezija, kratka priča, memoari |
| Najpoznatija djela | The Grass Is Singing, The Golden Notebook | ||||
| "toj epičarki ženskog iskustva, koja je sa skepsom, žarom i vizionarskom snagom podijeljenu civilizaciju dovela u pitanje." | |||||
| 2008. | 
|
J. M. G. Le Clézio | Francuska Mauricijus
|
francuski jezik | roman, kratka priča, esej |
| Najpoznatija djela | Le Procès-Verbal, Désert | ||||
| "autoru novih putovanja, pjesničke avanture i osjetilne ekstaze, istraživaču čovječanstva ispod i iznad vladajuće civilizacije." | |||||
| 2009. | .jpg)
|
Herta Müller | Njemačka
|
njemački jezik | roman, poezija |
| Najpoznatija djela | Niederungen, Atemschaukel, Herztier | ||||
| "koja, s pjesničkom koncentracijom i proznom svježinom, prikazuje krajolik razvlaštenih." | |||||
| 2010. | 
|
Mario Vargas Llosa |  Peru
|
španjolski jezik | roman, kratka priča, esej, drama |
| Najpoznatija djela | La ciudad y los perros, La casa verde, Conversación en la catedral | ||||
| "zbog njegove kartografije struktura moći te prodornih slika otpora, pobune i poraza individue." | |||||
| 2011. | 
|
Tomas Tranströmer | Švedska
|
švedski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | Östersjöar, Sorgegondolen, För levande och döda | ||||
| "jer, kroz svoje kondenzirane, prozračne slike, daje svježi uvid u stvarnost." | |||||
| 2012. | 
|
Mo Yan | NR Kina
|
kineski jezik | roman, kratka priča |
| Najpoznatija djela | Jiǔguó, Shēngsǐ píláo | ||||
| "koji magijskim realizmom spaja narodne priče, povijest i suvremenost." | |||||
| 2013. | .jpg)
|
Alice Munro |  Kanada
|
engleski jezik | kratka priča |
| Najpoznatija djela | Who Do You Think You Are?, Hateship, Friendship, Courtship, Loveship, Marriage | ||||
| "majstorici suvremene kratke priče." | |||||
| 2014. | 
|
Patrick Modiano | Francuska
|
francuski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | La Place de l'Étoile, Rue des Boutiques Obscures | ||||
| "za umijeće sjećanja s kojim je evocirao najnedohvatnije ljudske sudbine i otkrio život-svijet ovog poziva." | |||||
| 2015. | 
|
Svetlana Aleksijevič |  Bjelorusija
|
ruski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | U vojnij ne ženskoje lico, Začarovanje smertju | ||||
| "zbog njezinog polifonog pisanja, koje je spomenik patnji hrabrosti u našem vremenu" | |||||
| 2016. | 
|
Bob Dylan | Sjedinjene Države
|
engleski jezik | poezija, memoari |
| Najpoznatija djela | Tarantula, Chronicles: Volume One | ||||
| "zbog stvaranja novih pjesničkih izraza u kontekstu velike američke pjesničke tradicije" | |||||
| 2017. | 
|
Kazuo Ishiguro | Japan Ujedinjeno Kraljevstvo
|
engleski jezik | roman, drama |
| Najpoznatija djela | The Remains of the Day, Never Let Me Go, An Artist of the Floating World, When We Were Orphans | ||||
| "koji je, u romanima velike emocionalne snage, otkrio ponor ispod našeg iluzornog osjećaja povezanosti sa svijetom" | |||||
| 2018.[105] | .jpg)
|
Olga Tokarczuk | Poljska
|
poljski jezik | roman, kratka priča, poezija, esej |
| Najpoznatija djela | Prowadź swój pług przez kości umarłych, Bieguni | ||||
| "za narativnu maštu koja s enciklopedijskom strašću predstavlja prijelaz granica kao oblik života" | |||||
| 2019. | 
|
Peter Handke | Austrija
|
njemački jezik | roman, drama |
| Najpoznatija djela | Kaspar, Die Angst des Tormanns beim Elfmeter, Publikumsbeschimpfung, Die linkshändige Frau | ||||
| "za utjecajni opus koji je s lingvističkom ingenioznošću istraživao periferiju i specifičnost ljudskog iskustva" | |||||
| 2020. | 
|
Louise Glück | Sjedinjene Države
|
engleski jezik | poezija |
| Najpoznatija djela | The Triumph of Achilles, The Wild Iris, Meadowlands | ||||
| "za njezin nezamjenjivi pjesnički glas, koji sa strogom ljepotom individualnu egzistenciju čini univerzalnom" | |||||
| 2021. | .jpg)
|
Abdulrazak Gurnah |  Tanzanija
|
engleski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Paradise, Desertion | ||||
| "za njegovo beskompromisno i suosjećajno prodiranje u posljedice kolonijalizma i sudbinu izbjeglice u procjepu između kultura i kontinenata" | |||||
| 2022. | .jpg)
|
Annie Ernaux | Francuska
|
francuski jezik | roman |
| Najpoznatija djela | Les Années, Une Femme | ||||
| "za hrabrost i kliničku preciznost s kojima otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja osobnih sjećanja" | |||||
| 2023. | 
|
Jon Fosse | Norveška
|
norveški jezik | drama, roman, kratka priča, poezija, esej |
| Najpoznatija djela | Andvake, Olavs draumar, Kveldsvævd | ||||
| "za inovativne drame i prozu koji daju glas neizrecivom" | |||||
| 2024. | .png)
|
Han Gang |  Južna Koreja
|
korejski jezik | roman, kratka priča, novela, poezija |
| Najpoznatija djela | Chaesikjuuija, Huin, Sonyeoni onda | ||||
| "za njezinu intenzivnu pjesničku prozu koja se suočava s historijskim traumama i otkriva fragilnost ljudskog života." | |||||
- ↑ „The Nobel Prize in Literature”. nobelprize.org. Pristupljeno 13. 10. 2007.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 John Sutherland (13. 10. 2007.). „Ink and Spit”. Guardian Unlimited Books (The Guardian). Pristupljeno 13. 10. 2007.
- ↑ „The Nobel Prize in Literature”. Swedish Academy. Arhivirano iz originala na datum 2008-02-01. Pristupljeno 13. 10. 2007.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Kjell Espmark (03. 12. 1999.). „The Nobel Prize in Literature”. Nobelprize.org. Pristupljeno 14. 08. 2006.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 Neil Smith (13. 10. 2005.). „'Political element' to Pinter Prize”. BBC News (bbc.co.uk). Pristupljeno 26. 04. 2008. »Few people would deny Harold Pinter is a worthy recipient of the 2005 Nobel Prize in Literature. As a poet, screenwriter and author of more than 30 plays, he has dominated the English literary scene for half a century. However, his outspoken criticism of US foreign policy and opposition to the war in Iraq undoubtedly make him one of the more controversial figures to be awarded this prestigious honour. Indeed, the Nobel academy's decision could be read in some quarters as a selection with an inescapably political element. 'There is the view that the Nobel literature prize often goes to someone whose political stance is found to be sympathetic at a given moment,' said Alan Jenkins, deputy editor of the Times Literary Supplement. 'For the last 10 years he has been more angry and vituperative, and that cannot have failed to be noticed.' However, Mr Jenkins insists that, though Pinter's political views may have been a factor, the award is more than justified on artistic criteria alone. 'His dramatic and literary achievement is head and shoulders above any other British writer. He is far and away the most interesting, the best, the most powerful and most original of English playwrights.'«
- ↑ „Allure of literature prize strong for China”. Global Times. 10. 10. 2012.. Pristupljeno 10. 10. 2012.
- ↑ „History – Historic Figures: Alfred Nobel (1833–1896)”. BBC. Pristupljeno 15. 01. 2010.
- ↑ „Guide to Nobel Prize”. Britannica.com. Pristupljeno 15. 01. 2010.
- ↑ Ragnar Sohlman: 1983, Page 7
- ↑ von Euler, U.S. (6. 6. 1981.). „The Nobel Foundation and its Role for Modern Day Science” (PDF). Die Naturwissenschaften (Springer-Verlag). Pristupljeno 21. 1. 2010.
- ↑ "The Will of Alfred Nobel", nobelprize.org. Retrieved 6 November 2007.
- ↑ „The Nobel Foundation – History”. Nobelprize.org. Pristupljeno 12. 10. 2010.
- ↑ 13,0 13,1 Agneta Wallin Levinovitz: 2001, Page 13
- ↑ „Nobel Prize History —”. Infoplease.com. 13. 10. 1999.. Pristupljeno 15. 01. 2010.
- ↑ Encyclopædia Britannica. „Nobel Foundation (Scandinavian organisation) – Britannica Online Encyclopedia”. Britannica.com. Pristupljeno 15. 01. 2010.
- ↑ AFP, "Alfred Nobel's last will and testament", The Local(5 October 2009): accessed 20 January 2010.
- ↑ 17,0 17,1 "Nobel Prize" (2007), in Encyclopædia Britannica, accessed 15 January 2009, from Encyclopædia Britannica Online:
After Nobel’s death, the Nobel Foundation was set up to carry out the provisions of his will and to administer his funds. In his will, he had stipulated that four different institutions—three Swedish and one Norwegian—should award the prizes. From Stockholm, the Royal Swedish Academy of Sciences confers the prizes for physics, chemistry, and economics, the Karolinska Institute confers the prize for physiology or medicine, and the Swedish Academy confers the prize for literature. The Norwegian Nobel Committee based in Oslo confers the prize for peace. The Nobel Foundation is the legal owner and functional administrator of the funds and serves as the joint administrative body of the prize-awarding institutions, but it is not concerned with the prize deliberations or decisions, which rest exclusively with the four institutions.
- ↑ „Nomination for the Nobel Prize in Literature”. nobelprize.org. Arhivirano iz originala na datum 2007-10-11. Pristupljeno 13. 10. 2007.
- ↑ 19,0 19,1 19,2 19,3 19,4 19,5 Per Wästberg (President of The Nobel Committee for Literature), "Do We Need the Nobel?", The New York Review of Books, December 22, 2011. Last accessed December 2011.
- ↑ „Nomination and Selection of the Nobel Laureates in Literature”. nobelprize.org. Arhivirano iz originala na datum 2007-10-11. Pristupljeno 13. 10. 2007.
- ↑ Tom Rivers (10. 12. 2009.). „2009 Nobel Laureates Receive Their Honors | Europe| English”. .voanews.com. Pristupljeno 15. 01. 2010.
- ↑ „The Nobel Prize Amounts”. Nobelprize.org. Arhivirano iz originala na datum 2011-10-09. Pristupljeno 12. 10. 2011.
- ↑ "Nobel Prize – Prizes" (2007), in Encyclopædia Britannica, accessed 15 January 2009, from Encyclopædia Britannica Online:
Each Nobel Prize consists of a gold medal, a diploma bearing a citation, and a sum of money, the amount of which depends on the income of the Nobel Foundation. (A sum of $1,300,000 accompanied each prize in 2005.) A Nobel Prize is either given entirely to one person, divided equally between two persons, or shared by three persons. In the latter case, each of the three persons can receive a one-third share of the prize or two together can receive a one-half share.
- ↑ „The Size of the Nobel Prize Is Being Reduced to Safeguard Long-Term Capital”. Nobel official website.. 11. 6. 2012.. Pristupljeno 11. 6. 2012.
- ↑ „The Nobel Prize Amount”. nobelprize.org. Pristupljeno 13. 10. 2007.
- ↑ 26,0 26,1 „Nobel Prize Amounts”. Nobel website. Pristupljeno 12. 6. 2012.
- ↑ „The Nobel Prize Award Ceremonies”. nobelprize.org. Arhivirano iz originala na datum 2007-10-11. Pristupljeno 13. 10. 2007.
- ↑ „Medalj – ett traditionellt hantverk” (Swedish). Myntverket. Arhivirano iz originala na datum 2007-12-18. Pristupljeno 15. 12. 2007.
- ↑ "The Nobel Prize for Peace" Arhivirano 2009-09-16 na Wayback Machine-u, "Linus Pauling: Awards, Honors, and Medals", Linus Pauling and The Nature of the Chemical Bond: A Documentary History, the Valley Library, Oregon State University. Retrieved 7 December 2007.
- ↑ "Nobel Prize for Chemistry. Front and back images of the medal. 1954" Arhivirano 2011-08-12 na Wayback Machine-u, "Source: Photo by Eric Arnold. Ava Helen and Linus Pauling Papers. Honors and Awards, 1954h2.1", "All Documents and Media: Pictures and Illustrations", Linus Pauling and The Nature of the Chemical Bond: A Documentary History, the Valley Library, Oregon State University. Retrieved 7 December 2007.
- ↑ The Nobel Prize Medal for Literature
- ↑ 32,0 32,1 „The Nobel Prize Diplomas”. Nobelprize.org. Pristupljeno 12. 10. 2011.
- ↑ „Nomination FAQ”. www.nobelprize.org. Arhivirano iz originala na datum 2012-05-16. Pristupljeno 5. 6. 2012.
- ↑ Nominacije za Nobela - Lav Tolstoj
- ↑ Nominacije za Nobela - Henrik Ibsen
- ↑ Nominacije za Nobela - Émile Zola
- ↑ Innes, edited by Frederick J. Marker, Christopher (1998). Modernism in European drama : Ibsen, Strindberg, Pirandello, Beckett : essays from Modern drama. Toronto: University of Toronto Press. str. xi. ISBN 978-0-8020-8206-0.
- ↑ Steene, selected, translated, and edited by Egil Törnqvist and Birgitta (2007). Strindberg on drama and theatre : a source book. Amsterdam: Amsterdam University Press. str. 189. ISBN 978-90-5356-020-4.
- ↑ Warme, edited by Lars G. (1996). A history of Scandinavian literatures.. Lincoln, Neb.: Univ. of Nebraska Press in cooperation with the American-Scandinavian Foundation. str. 271. ISBN 978-0-8032-4750-5.
- ↑ „Article (in Swedish): "Violent debate in the Academy when Lagerlöf was elected". 25 September 2009” ((sv)). Svd.se. Pristupljeno 03. 02. 2012.
- ↑ 41,0 41,1 41,2 41,3 „Iz Stockholma s ljubavlju”. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-25. Pristupljeno 2013-03-11.
- ↑ Peter Swirski. From Lowbrow to Nobrow. McGill Queen's University Press.
- ↑ - Nominacije za Nobela - Karel Čapek
- ↑ Olivier Truc, "Et Camus obtint enfin le prix Nobel". Le Monde, 28 December 2008.
- ↑ Nominacije za Nobela - André Malraux
- ↑ Nominacije za Nobela - W. H. Auden
- ↑ Harold Orlans, "Self-Centered Translating: Why W. H. Auden Misinterpreted 'Markings' When Translating It from Swedish to English", Change: The Magazine of Higher Learning (published by Heldref Publications for The Carnegie Foundation for the Advancement of Teaching), 1 May 2000, Highbeam Encyclopedia, encyclopedia.com, accessed 26 April 2008: "Swedish dismay at the mangled translation may have cost Auden the Nobel prize in literature."
- ↑ Alex Hunnicutt, "Dag Hammarskjöld" Arhivirano 2006-10-19 na Wayback Machine-u, glbtq: An Encyclopedia of Gay, Lesbian, Bisexual, Transgender, and Queer Culture (Heldref Publications, 2004), glbtq.com, accessed 11 August 2006: "Unless some hidden manuscript surfaces or an aging lover suddenly feels moved to revelation, it seems unlikely the world will ever know for sure the details of Hammarskjöld's sexual experience. W. H. Auden, who translated Markings, was convinced of his [Hammarsköld's] homosexuality. Saying so publicly during a lecture tour of Scandinavia may have cost Auden the Nobel Prize in Literature that he was widely expected to receive in the 1960s."
- ↑ Nominacije za Nobela - Aldous Huxley
- ↑ http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/nomination/nomination.php?action=show&showid=163
- ↑ Nominacije za Nobela - E. M. Forster
- ↑ Nominacije za Nobela - H. G. Wells
- ↑ 53,0 53,1 53,2 53,3 „Andrić je sav ublijedio od nelagode što mora u Stockholm po nagradu”. Arhivirano iz originala na datum 2011-12-09. Pristupljeno 2013-03-11.
- ↑ „Camo.ch - Krleža”. Arhivirano iz originala na datum 2013-02-06. Pristupljeno 2013-03-11.
- ↑ Nominacije za Nobela - Miroslav Krleža
- ↑ 56,0 56,1 56,2 56,3 56,4 56,5 „Kroji li Nobel književne sudbine?”. Arhivirano iz originala na datum 2010-10-23. Pristupljeno 2013-03-11.
- ↑ Nominacije za Nobela - Alberto Moravia
- ↑ Nomnacije za Nobela - Lawrence Durrell
- ↑ Nomnacije za Nobela - Graham Greene
- ↑ Nominacije za Nobela - Yukio Mishima
- ↑ 61,0 61,1 61,2 61,3 61,4 61,5 Alison Flood (3. 1. 2013.). „Swedish Academy reopens controversy surrounding Steinbeck's Nobel prize”. The Guardian. Pristupljeno 03. 1. 2013.
- ↑ Nominacije za Nobela - Robert Graves
- ↑ Nominacije za Nobela - Jean Anouilh
- ↑ Nominacije za Nobela - Karen Blixen
- ↑ Stig Fredrikson, "How I Helped Alexandr Solzhenitsyn Smuggle His Nobel Lecture from the USSR", nobelprize.org, 22 February 2006. Retrieved 12 October 2011.
- ↑ Nominacije za Nobela - Vladimir Nabokov
- ↑ Alex Duval Smith (14. 10. 2005.). „A Nobel Calling: 100 Years of Controversy”. The Independent (news.independent.co.uk). Arhivirano iz originala na datum 2007-12-24. Pristupljeno 26. 04. 2008. »Not many women, a weakness for Anglo-Saxon literature and an ostrich-like ability to resist popular or political pressure. Alex Duval Smith reports from Stockholm on the strange and secret world of the Swedish Academy.«
- ↑ Nominacije za Nobela - Jorge Luis Borges
- ↑ Colm Tóibín (11. 05. 2006.). „Don't Abandon Me”. The London Review of Books. Pristupljeno 13. 10. 2007.
- ↑ New studies agree that Beauvoir is eclipsing Sartre as a philosopher and writer Arhivirano 2008-05-28 na Wayback Machine-u The Independent May 25, 2008. Retrieved on January 4, 2009.
- ↑ Textos escondidos de Pablo Neruda Libros April 14, 2005. Retrieved on January 4, 2009.
- ↑ Jeffrey C. Kinkley, ur. (2004). Selected Stories of Shen Congwen. Chinese University Press. str. xiv. ISBN 978-9629961107.
- ↑ Rahim, Sameer (9. 10. 2009.). „Who is Herta Müller, winner of the Nobel Prize for literature 2009?”. The Telegraph. Arhivirano iz originala na datum 2010-11-29. Pristupljeno 25. 5. 2012.
- ↑ Julie Carroll, " 'Pope and Witch' Draws Catholic Protests" Arhivirano 2009-02-14 na Wayback Machine-u, The Catholic Spirit, 27 February 2007. Retrieved 13 October 2007.
- ↑ Bohlen, Celestine (10. 10. 1997.). „Italy's Barbed Political Jester, Dario Fo, Wins Nobel Prize”. The New York Times. Pristupljeno 25. 5. 2012.
- ↑ "Nobel Stuns Italy's Left-wing Jester", The Times, 10 October 1997, rpt. in Archives of a list at hartford-hwp.com. Retrieved 17 October 2007.
- ↑ Unearthing Franco's Legacy, p.17 , University of Nortre dame Press.
- ↑ 78,0 78,1 „Nobel Judge Steps Down in Protest”. BBC News Online (BBC). 11. 10. 2005.. Pristupljeno 13. 10. 2007.
- ↑ 79,0 79,1 Associated Press, "Who Deserves Nobel Prize? Judges Don't Agree" Arhivirano 2005-11-27 na Wayback Machine-u, MSNBC, 11 October 2005. Retrieved 13 October 2007.
- ↑ Dan Kellum, "Lessing's Legacy of Political Literature: Arhivirano 2011-06-04 na Wayback Machine-u The Nation: Skeptics Call It A Nonliterary Nobel Win, But Academy Saw Her Visionary Power", CBS News, rpt. from The Nation (column), 14 October 2007. Retrieved 17 October 2007.
- ↑ 81,0 81,1 Scrutton, Alistair; Malone, Scott, 'How does it feel?' - Bob Dylan wins Nobel literature prize[mrtav link], Reuters, 14.X.2016.
- ↑ Bob Dylan winning a Nobel in Literature is like Mrs Fields being awarded 3 Michelin stars, Rabih Alameddine's Twitter page, October 13, 2016.
- ↑ Le bras d’honneur des Nobel à la littérature américaine, La Républic, Ocbtober 13, 2016.
- ↑ Karl Ove Knausgaard webchat – your questions answered on self-loathing, love and Jürgen Klopp, The Guardian, October 17, 2016.
- ↑ „Don't think twice, it's all right: Bob Dylan wins Nobel Lit”. Associated Press. Yahoo! News. 13 October 2016. Arhivirano iz originala na datum 2016-10-13. Pristupljeno 13 October 2016.
- ↑ „Error: no
|title=specified when using {{Cite web}}”. The Guardian. Pristupljeno 14 October 2016. - ↑ Leonard Cohen: giving Nobel to Bob Dylan like 'pinning medal on Everest', Guardian, October 13, 2016.
- ↑ Dagens Nyheter Akademien väljer helst en europé (The Academy prefers to pick a European) Arhivirano 2009-02-10 na Wayback Machine-u
- ↑ Kirsch, Adam (03. 10. 2008.). „The Nobel Committee has no clue about American literature”. Slate.com. Pristupljeno 16. 06. 2010.
- ↑ „Judge: Nobel literature prizes 'too Eurocentric' | World news | guardian.co.uk”. Guardian. 06. 10. 2009.. Pristupljeno 05. 02. 2010.
- ↑ Jordan, Mary. Author's Nobel Stirs Shock-and-'Bah'. Washington Post. Friday, October 9, 2009.
- ↑ Kite, Lorien. "Sweden’s ‘buzzard’ poet wins Nobel Prize". Financial Times. Retrieved on 6 October 2011. "Before Thursday’s announcement, there had also been much speculation that the committee would choose to honour the Syrian poet Adonis in a gesture towards the Arab Spring. But Mr England (sic) dismissed the notion that there was a political dimension to the prize; such an approach, he said, was “literature for dummies”."
- ↑ Nominacije za Nobela - Henry James
- ↑ 94,0 94,1 Espmark, Kjell. „Nobel's Will and the Literature Prize”. Nobelprize.org. Pristupljeno 6. 5. 2012.
- ↑ 95,0 95,1 Parks, Tim. „What’s Wrong With the Nobel Prize in Literature”. New York Review of Books. Pristupljeno 28. 5. 2012.
- ↑ 96,0 96,1 96,2 David Keyton (6 April 2018). „3 judges quit Nobel literature prize committee”. The Washington Times. Pristupljeno 6 May 2018.
- ↑ 97,0 97,1 97,2 97,3 97,4 97,5 Christina Anderson (12 April 2018). „In Nobel Scandal, a Man Is Accused of Sexual Misconduct. A Woman Takes the Fall.”. The New York Times. Pristupljeno 13 April 2018.
- ↑ Tim Parks (May 4, 2018). „The Nobel Prize for Literature Is a Scandal All by Itself”. New York Times. Pristupljeno May 5, 2018.
- ↑ Andersson, Christina (20 April 2018). „Nobel Panel Admits Inquiry Found Sexual Misconduct, but Nothing Illegal”. The New York Times (The New York Times).
- ↑ „Sexual Misconduct Claim Spurs Nobel Members to Step Aside in Protest”. The New York Times. 6 April 2018. Pristupljeno 7 April 2018.
- ↑ Åkerman, Felicia (12 April 2018). „Sara Danius lämnar Svenska Akademien” [Sara Danius leaves the Swedeish Academy]. Dagens Industri (Dagens Industri). Pristupljeno 4 May 2018.
- ↑ „Nobel Prize for Literature postponed amid Swedish Academy turmoil”. BBC (BBC). 4 May 2018. Pristupljeno 4 May 2018.
- ↑ Press release. „Svenska Akademien skjuter upp 2018 års Nobelpris i litteratur”. Swedish Academy. Pristupljeno 4 May 2018.
- ↑ Wixe, Susanne (10 April 2018). „Detta har hänt: Krisen i Svenska Akademien – på 3 minuter” [Previously: The crisis in the Swedish Academy in 3 minutes]. Aftonbladet (Aftonbladet). Pristupljeno 4 May 2018.
- ↑ Iako je dodijeljena 2019. godine zajedno s onom za tekuću godinu, a sve zbog ranije kontroverze, nagrada Olge Tokarczuk dodijeljena je za 2018. godinu.
