Milan Graf
| Milan Graf | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 24. 6. 1892. Koprivnica, Austro-Ugarska Monarhija |
| Smrt | 2. 10. 1975. (dob: 83) Zagreb, SFR Jugoslavija |
| Počivalište | Mirogoj, Zagreb |
| Nacionalnost | Jugoslaven |
| Etnicitet | Židov[1][2] |
| Državljanstvo | SFR Jugoslavija |
| Alma mater | Muzička akademija u Beču |
| Roditelji | Edmund Graf Hermina (Nemšić) Graf |
| Nagrade | počasna plaketa Međunardnog olimpijskog komiteta |
Milan Graf (Koprivnica, 24. 6. 1892 - Zagreb, 2. 10. 1975), jugoslavenski nogometaš, igrač i trener 1. HŠK Građanski Zagreb, muzičar, sportski novinar i prvi međunarodni nogometni sudac Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca tj. Kraljevine Jugoslavije.
Prof. Milan Graf je rođen 24. 6. 1892 u Koprivnici u židovskoj porodici Edmunda i Hermine Graf.[1][2] Porodica Graf je u u centru Koprivnice posjedovala kavanu "Mundi" u kojoj se okupljala gospodarska i kulturna "krema" grada.[3] Prof. Graf je u rodnome gradu pohađao srednju školu i gimnaziju. Sportom se počeo baviti 1906 godine u Koprivnici igrajući nogomet u "Đačkom športskom klubu". Prvu glazbenu pouku dobio je od koprivničkoga gradskog dirigenta i orguljaša Tome Šestaka, te je potom u Zagrebu, usporedo sa srednjom školom, učio violinu.[4] Usporedo je, kao gimnazijalac u Zagrebu, igrao nogomet na poznatom igralištu "Elipsa".[5] Za vrijeme studija igrao je u Rapidu, a prije toga za zagrebački 1. HŠK Građanski. Bivši austrijski nogometaš Dionys Schönecker, tada kao sudac Austrijskog nogometnog saveza, je predložio prof. Grafu da postane sudac.[6] U Beču je 1912 postao prvi ispitani međunarodni sudac iz Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.[7] 1919 godine, prof. Graf je u Zagrebu sa Mirkom Pandakovićem i Pavom Kaudersom osnovao stručnu organizaciju nogometnih sudaca koja se kasnije razvila u Savez nogometnih sudaca Jugoslavije. Ujedno je bio član 1. HŠK Građanskog, u kojem je od 1918 do 1919 godine bio vođa-trener nogometne sekcije, te poslije tajnik za međunarodne poslove.[4][5] Sudjelovao je 1919 u osnivanju Nogometnog saveza Jugoslavije, te je bio član njegova Upravnog odbora. Pokretač je prve redovite sportske rubrike u zagrebačkom dnevniku "Novosti" 1919 godine. 1919 sudjelovao u osnivanju njemačkoga sportskog lista "Der Kicker" u kojem je surađivao do smrti. Bio je i član austrijskog sudačkog kolegija.[4] Od 1919 godine do 1941 godine bio je član Jugoslavenskog olimpijskog komiteta (JOK). Kao član JOK-a vodio je nogometaše Kraljevine Jugoslavije na VIII. Olimpijske igre u Parizu 1924 godine, te je tako u Parizu svjedočio nastanku Međunarodne udruge sportskih novinara (AIPS).[4][7] Vodio je reprezentaciju i na IX. Olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928 godine. Ujedno je bio i jedini predstavnik Kraljevine Jugoslavije na službenim sastancima Međunardnog olimpijskog komiteta i FIFA-e. Primio je počasnu plaketu Međunarodnog olimpijskog komiteta.[5] Prof. Graf je između 1919 i 1929 bio glavni urednik "Sportske novine". Bio je prvim dopisnim suradnikom brojnih sportskih novina, uključujući i talijansku "La Gazette dello Sport" iz Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevina Jugoslavija).[7] Bio je i stalni dopisnik lista "Sport-Zürich", te suradnik listova "Arbeiter Zeitung", "Sport Tagblatt" i "Weltpresse" svi iz Beča, "L’Auto" iz Pariza, "Barca" i "Jornada deportiva" iz Barcelone, "Football" iz Sydneya, "Prager Presse" iz Praga, "Przegląd sportowy" iz Varšave, "Sport Information" Karlsruhea i "Sport-Magazin" Züricha.[4] Posljednje sportske članke je objavio pred smrt u periodici "Povijest sporta" iz 1975, gdje mu je ujedno posmrtno objavljen tekst "O našim prvim nogometnim sucima" (1976, br. 26).[4]
Nakon mature, od 1912 studirao je violinu kod Arnolda Roséa na Muzičkoj akademiji u Beču. Diplomirao je 1917 godine.[4] Uz nogomet, prof. Graf je 1919 bio među četiri utemeljitelja Zagrebačkog kvarteta, te ujedno član i glavni tajnik.[4][7] 1920 bio je suosnivatelj i prvi tajnik Saveza muzičara Jugoslavije. Od 1918 do 1941 predavao je violinu na srednjoj školi Muzičke akademije u Zagrebu. Istodobno je od 1918 do 1956 (s kraćim prekidima) bio član, te solist opernog orkestra Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Od 1956 do 1962 Milan je bio stalni član Zagrebačke filharmonije. Pisao je za "Novosti" (1911–14, 1916–19, 1921–25, 1931, 1935, 1937–40), "Agramer Tagblatt" (1922), "Zagreber Tagblatt" (1923–25) i "Morgenblatt" (1940–41). Surađivao je u časopisima "Naša muzika" (1924), "Muzičar" (1928–29) i "Zvuk" (1932–33). Od 1950-ih je bio stalni dopisnik inozemnih časopisa "Guide de Concert" iz Pariza, "Music and Musicians" i "Opera" iz Londona, "Musica" iz Kassela, "Musical Courier" iz New Yorka i "Das Orchester" iz Mainza, u kojima je izvješćivao o glazbenim događajima u Jugoslaviji. U mlađim je godinama skladao uglavnom violinske skladbe. Revêrie za violinu i glasovir tiskana je u Zagrebu, 1920 godine. Dao je znatan prinos zagrebačkom glazbenom životu kao organizator, komorni glazbenik i promicatelj jugoslavenske glazbe.[4]
Prof. Milan Graf je umro 2. 10. 1975 u Zagrebu i sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj.[8]
Za zasluge u sportu predsjednik SFR Jugoslavije, Josip Broz Tito, je 1970 odlikovao prof. Grafa Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom.[6] Među više drugih priznanja i nagrada prof. Graf je primio počasnu plaketu Međunarodnog olimpijskog komiteta.[4]
Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom dodijeljen 1970 godine.[6]
- ↑ 1,0 1,1 Ognjen Kraus, 1998, str. 243, 264
- ↑ 2,0 2,1 Istraživački i dokumentacijski centar CENDO (Židovska općina Zagreb): Žrtve i preživjeli; Graf Milan
- ↑ Podravina (Časopis za multidisciplinarna istraživanja); Ljiljana Dobrovšak; Židovi i njihov utjecaj na transformaciju naselja podravskog višegraničja krajem 19. i početkom 20. stoljeća; stranica 32; vol. 3, septembar / oktobar 2004, Koprivnica.
- ↑ 4,00 4,01 4,02 4,03 4,04 4,05 4,06 4,07 4,08 4,09 Graf, Milan. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Preuzeto 11. 4. 2014
- ↑ 5,0 5,1 5,2 Osoblje i treneri; Milan Graf. GNK Dinamo. Preuzeto 29. 9. 2015
- ↑ 6,0 6,1 6,2 Milka Babović (13. 6. 2013). Sport i glazba Milana Grafa. Hrvatski zbor sportskih novinara. Arhivirano iz originala na 11. 4. 2014. Preuzeto 11. 4. 2014
- ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 Sjećanje na novinarstvo - 60. obljetnica HZSN-a (Hrvatski zbor sportskih novinara); Jovan Kosijer; Novinarstvo im nije bilo jedino zanimanje - Milan Graf; stranica 49; rujan 2009.
- ↑ Gradska groblja Zagreb: Prof. Milan Graf, Mirogoj RKT-34-II/I-166
- Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj., Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9