iBet uBet web content aggregator. Adding the entire web to your favor.
iBet uBet web content aggregator. Adding the entire web to your favor.



Link to original content: http://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminal
Kriminal – Wikipedija/Википедија Prijeđi na sadržaj

Kriminal

Izvor: Wikipedija

Kriminal je naziv kojim se opisuju sve djelatnosti kojima se krše političke i moralne norme nekog društva, pogotovo kada je riječ o normama iza kojih stoji zakonska sankcija države.[1][2] Počinitelji kriminalnih radnjih se nazivaju kriminalcima. Termin „kriminal“ nema, u modernom kaznenom pravu,[3][4][5][6] jednostavnu i univerzalno prihvaćenu definiciju,[7] mada su statutorne definicije dostupne za pojedine specifične svrhe. Najpopularnije gledište je da je kriminal kategorija formirana zakonom; drugim rečima, nešto je kriminal ako je deklarisano kao takvo relevantnim i primenljinim zakonom.[7] Jedna od predloženih definicija je da je kriminal ili prestup (ili kriminalni prestup) čin koji je štetan ne samo za osobu ili osobe, nego i za zajednicu, društvo ili državu („javni prestup“). Takvi činovi su zabranjeni i kažnjivi zakonom.[1][8]

Shvatanje da su činovi poput ubistva, silovanja i krađe zabranjeni postoji širom sveta.[9][10] Šta precizno sačinjava kriminalni prekršaj je definisano kaznenim pravom date zemlje. Dok mnoge zemlje imaju katalog kriminala zvani krivični zakon,[11][12] u nekima sa samo opštim pravom ne postoje takvi sveobuhvatni statuti.

Borba protiv kriminala je jedan od glavnih zadataka državnog aparata, a ona se sprovodi kroz njegovo spriječavanje za koje je najčešće zadužena policija, odnosno kažnjavanje počinitelja koje sprovodi pravosuđe.

Nauka koja se bavi proučavanjem kriminala se naziva kriminologija, dok se nauka koja proučava metode borbe protiv kriminala naziva kriminalistika.

Sveukupnost kriminalnih radnji na nekom području se naziva kriminalitet.

Vrste kriminala

[uredi | uredi kod]
  • sajber kriminal (en: cybercrime), kriminal počinjen uz pomoć kompjutera i interneta, sa ciljem da se ukrade lični identitet neke osobe, ili proda prokrijumčarena roba, ili da se prikrade žrtvama, ili da poremeti nečiji rad uz pomoć štetnih programa
  • delikti poput ubistva ili paljevine
  • otmice, nasilno uzimanje neke osobe, zarobljavanje i odvođenje silom
  • kidnapovanje, nezakoniti akt zarobljavanja i odvođenja osobe, protivno volji te osobe, i njeno držanje u lažnom zarobljeništvu
  • reketiranje (en: racketeering), učestvovanje u reketiranju, koje je nesavjesna i nepoštena praksa, posebno kada uključuje pridobijanje novca kroz prijevaru ili iznuđivanje
  • podmićivanje je praksa nuđenja nečeg, obično novca, osobi, u cilju dobijanja nedozvoljene prednosti
  • krađa, pljačka, otimačina, lopovluk, je uzimanje nečega, od nekoga, na nezakonit način
  • kršenje povjerenja, je krađa nakon što je neko dobio povjerenje od drugog, pa zatiom izvršio nezakonito djelo
  • pronevjera; nezakonito uzimanje sredstava ili imovine koje su povjerene na čuvanje pojedincu, ali u stvari pripadaju nekom drugom
  • prepad, upad; pokušaj od strane špekulanata da prevare investitora
  • haranje, pljačkanje brodova
  • sitne krađe
  • krađe u prodavaonicama
  • pljačkanje radnji i banaka uz zastrašivanje i nasilje
  • oružana pljačka
  • gusarenje (en: hijacking); pljačkanje putnika, vozila u prolazu
  • pljačkanje na putevima
  • piratstvo na moru; preuzimanje kontrole nad brodovima
  • biopiratstvo; krađa biološkog materijala, nezakonito prikupljanje autohtonih biljaka od korporacija koje ih patentiraju za sopstvenu upotrebu
  • prikrivanje prihoda u cilju neplaćanja poreza
  • krađa ovaca i krava
  • ucjena; iznuđivanje novca od strane lopova koji žele objaviti, objelodaniti, odati, otkriti informacije koje mogu diskreditirati osobu koja je žrtva ucjene i time dovesti do gubitka ugleda, i gubljenja povjerenja u nju
  • plaćanje danka za lažnu zaštitu
  • provalništvo; nezakoniti ulazaka na posjed u cilju činjenja nezakonitih djela poput krađe, silovanja i sl.
  • invazija na dom; provala u stambenu jedinicu u vremenu kada su stanari prisutni
  • krivotvorenje, falsifikat; pravljenje ili izmjena predmeta sa namjerom prevare
  • krivotvorenje novca
  • obmana, prijevara, zloupotreba; namjerna varka koja ima za rezultat povrjeđivanje druge osobe
  • krađa identiteta; prikupljanje ličnih podataka osobe, njenih brojeva socijalnog osiguranja, kreditnih kartica, pasoša, bez znanja žrtve i kriminalno korištenje podataka. Potreban je naročit oprez kod davanja povjerljivih podtaka drugom. Poznati su slučajevi kada su pojedinci neoprezno davali svoje podatke osobma koje su se lažno predstavljale u telefonskim pozivima, a ovi su im odavali svoje lične podatke.
  • prijevare uz pomoć pisama
  • prijevare na izborima; su lažna predstavljanja ili mijenjanja rezultata izbora
  • presumirana krivnja, smatranje da je neko kriv samo zbog okolnosti događaja
  • prikrivanje nečijih prava i fer šanse da ih predstavi na suđenju
  • podmuklost, himbenost, lukavost; prikrivanje nečega ili lažno prikazivanje sa zlobnom namjerom da se ošteti drugog
  • prijevara koja proističe iz npr. navođenja nekoga da potpiše lažan ugovor
  • korištenje lažnih dokumenata
  • lažna poslovna "piramida"
  • šibicarenje
  • sakaćenje, teško ozljeđivanje
  • kršenje reda i mira
  • lažno pretendovanje na vlasništvo, lažno predstavljanje i dobijanje vlasništva kao rezultat toga
  • javna nagost, golotinja; nepristojno i napasno izlaganje tijela na javnom mjestu
  • lažno svjedočenje
  • pobuna, zavođenje u cilju svrgavanja vlasti
  • napad, sa ciljem nanošenja povreda
  • opiranje hapšenju
  • huliganstvo
  • seksualni napadi, seksualno zlostavljanje, seksualni kriminal
  • zlostavljanje
  • silovanje
  • silovanje maloljetnica
  • silovanje od strane počinioca poznatog žrtvi ( npr. na dogovorenom sastanku)
  • prostitucija
  • ratni zločin

Kazneno djelo

[uredi | uredi kod]

Kazneno djelo je takvo ponašanje čovjeka kojim se povređuju vrednote koje predstavljuju temelje društva, bez kojih društvo ne bi moglo opstati ili bi bila ugrožena njegova sigurnost (tzv. naročito vrijedna pravna dobra).

Materijalni pojam kaznenog djela

[uredi | uredi kod]

Za materijalni pojam kaznenog djela potrebna je i određena kvaliteta ljudske radnje. Neke vrijednosti štite se prijetnjom kazne od svih vrsta napada, ali kod mnogih to nije potrebno ako se njihova zaštita postiže u dovoljnoj mjeri u drugim granama prava. Kazna kao odgovor za kazneno djelo najteža je sankcija koju pravo poznaje i zato se smije primjenjivati samo ako se zaštita pravnog dobra ne može postići na drugi, blaži način.

Kaznena djela propisana su kaznenim zakonom.

Formalni pojam kaznenog djela

[uredi | uredi kod]

Formalni pojam kaznenog djela obuhvaća pravne pretpostavke kažnjivosti koje su svojstvene svim kaznenim djelima. Da bi neko kazneno dijelo bilo kažnjivo nije dovoljno da se njime ostvare sva obilježja nekog kaznenog djela sadržana u opisu tog kaznenog djela u posebnom djelu kaznenog zakonodavstva nego se moraju ispuniti i određene pretpostavke predviđene u općem djelu kaznenog zakonodavstva (npr. kazneno djelo ubojstva ne postoji ako je osoba usmrćena u slučaju nužne obrane).

Obilježja kaznenog djela kojima se određuje kazneno djelo u formalnom smislu:

  1. radnja (ljudsko ponašanje, tj. posljedica prouzrokovana ljudskom radnjom);
  2. bit kaznenog djela (predviđenost djela u zakonu);
  3. protupravnost;
  4. krivnja;
  5. posebne pretpostavke kažnjivosti;

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 „Crime”. Oxford English Dictionary Second Edition on CD-ROM. Oxford: Oxford University Press. 2009. 
  2. Ernest Klein, Klein's Comprehensive Etymological Dictionary of the English Language
  3. Farmer, Lindsay (2000). „Reconstructing the English Codification Debate: The Criminal Law Commissioners, 1833-45”. Law and History Review 18 (2). 
  4. Fletcher, George P. (1998). Basic Concepts of Criminal Law. Oxford University Press. ISBN 0-19-512170-8. 
  5. Fletcher, George P. (2000). Rethinking Criminal Law. Oxford University Press. ISBN 0-19-513695-0. 
  6. Gorr, Michael, Sterling Harwood, eds. (1992). Controversies in Criminal Law. Westview Press. 
  7. 7,0 7,1 Farmer, Lindsay: "Crime, definitions of", in Cane and Conoghan (editors), The New Oxford Companion to Law, Oxford University Press, 2008 (ISBN 978-0-19-929054-3), page 263 (Google Books).
  8. Elizabeth A. Martin (2003). Oxford Dictionary of Law (7 izd.). Oxford: Oxford University Press. ISBN 0198607563. 
  9. Easton, Mark (17 June 2010). „What is crime?”. BBC News. Pristupljeno 10 June 2013. 
  10. Bakaoukas, Michael. "The conceptualisation of 'Crime' in Classical Greek Antiquity: From the ancient Greek 'crime' (krima) as an intellectual error to the christian 'crime' (crimen) as a moral sin." ERCES ( European and International research group on crime, Social Philosophy and Ethics). 2005. [1] Arhivirano 2011-09-28 na Wayback Machine-u
  11. Glanville Williams, Learning the Law, Eleventh Edition, Stevens, 1982, page 3
  12. Chapter 1 of "Smith and Hogan's Criminal Law" (13th Ed by Ormerod) discusses the various proposed definitions of "crime" in more detail.

Literatura

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]