Kaunas
Kaunas
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 54°54′N 23°56′E / 54.900°N 23.933°E | |||
| Država |  Litvanija
| ||
| Okrug |  Kaunas
| ||
| Prvi spomen | 1361. | ||
| Status grada | 1408. | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Visvaldas Matijošaitis | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 157 km2 | ||
| Stanovništvo (2008.) | |||
| - Grad | 355.550 | ||
| Vremenska zona | Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | Istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) | ||
| Službene stranice [1] | |||
| Karta | |||
 Položaj Kaunasa u Litvi | |||
Kaunas (slav. Kovno), znan pod još nekoliko imena, je drugi najveći grad u Litvi i bivši privremeni glavni grad.
Nalazi se na sutoku dviju najvećih litvanskih rijeka, Njemena i Nerisa, i u blizini Kaunskog akumulacijskog jezera, najvećoj vodenoj masi u Litvi.
Prije litvanske nezavisnosti, u literaturi ga se nalazilo u obliku Kovno, tradicionalnom slavenskom obliku imena ovog grada. Poljski oblik je Kowno. Tradicionalni ruski oblik glasi "Kovno" (ćir. Ковно), a naziv "Kaunas" (ćir. Каунас) se rabi od 1940., odnosno od pripojenja nezavisne Litve SSSR-u. Naziv na jidišu je Kovne (hebr. קאָװנע), a na njemačkom jeziku pozna dva oblika, Kowno i Kauen.
30. lipnja 1993. usvojen je povijesni grb grada Kaunasa posebnim predsjedničkim ukazom. Na grbu je bijeli tur sa zlatnim križem između njegovih rogova, koji se nalaze na tamnocrvenoj pozadini. Tur je izvorni heraldički simbol ovog grada od 1400. godine. Trenutačni grb je rezultat dugih studija i rasprava od strane litvanskog heraldičkog povjerenstva, a nacrtao ga je umjetnik Raimondas Miknevičius. Tur je zamijenio zubra, europskog bizona, koji je bio na grbu iz sovjetskog doba, a bio je u uporabi od 1969. godine.
Na mjestu starog dijela Kaunasa, na sutoku dviju velikih rijeka napravljeno je naselje u 10. stoljeću prije Krista. Prema legendi, grad je osnovan 1030., ali prvi put se spominje u pisanim izvorima 1361.. U trinaestom stoljeću, sagrađen je kameni zid kao zaštita od učestalih upada teutonskih viteza. 1362., isti ga konačno zauzimaju, i razaraju dvorac u Kaunasu.
1408. gradu je Vitold Veliki (lit. Vytautas Didysis) odobrio Magdeburška prava . Dvorac je obnovljen početkom 15. stoljeća. Kaunas je tad počeo dobivati na važnosti, budući da je bio na križištu trgovačkih putova, pored toga što je bio i riječnom lukom.
1441. se pridružio Hanzeatskoj ligi, te su se u njemu počeli otvarati hanzeatski trgovački uredi. Do 16. stoljeća, Kaunas je imao javnu školu, bolnicu i ljekarnu, i bio je jednim od najbolje upotpunjenih gradova u Velikom Vojvodstvu Litvi.
17. i 18. stoljeće nisu bili sretni za Kaunas. 1665. godine, carska Rusija je napadala grad nekoliko puta, a 1701. su ga zauzele švedske postrojbe.
Kuga je pogodila kaunsko područje 1657. i 1708., a požari su uništili dijele grada 1731. i 1732..
Nakon podjele Poljske-Litve 1795., grad je došao pod rusku vlast.
Za vrijeme rusko-francuskih ratova 1812., velika Napoleonova vojska je dvaput prošla kroz Kaunas, opustošivši ga oba puta.
Za vrijeme podjela Poljske, bio je središtem ustanka u studenom (1830.-1831.) i siječanjskog ustanka (1863.-1864.). Za obeshrabriti mjesno stanovništvo, ruske vlasti su smjestile veliku vojarnu u grad. Ruske vojne utvrde iz tog razdoblja se još može viditi po gradu.
1862. je izgrađena je željeznička prometnica koja je povezivala carsku Rusiju i Njemačku, čime je Kaunas postao značajno željeznička postaja.
1898. je prva elektrana počela s radom. Nakon što su Vilnius okupirale ruske boljševičke postrojbe 1919., vlada Republike Litve je uspostavila u Kaunasu svoje glavne urede. Kasnije, kada su Vilnius zauzeli Poljaci, Kaunas je postao privremeni glavni grad litvanske vlade, i tu je dužnost obnašao do 1940., sve do podjele Poljske između nacističke Njemačke i SSSR-a. Staljin je vratio Vilnius Litvi, i proces premještanja glavnog grada je krenuo. Unatoč toj odluci, prije okončanja tog procesa, cijelu zemlju je okupirao SSSR.
Između dvaju svjetskih ratova, industrija se razvijala u Kaunasu, koji je u to vrijeme bio najvećim gradom u Litvi. Godine 1940., priključen je SSSR-u, postavši tada dijelom nove upravne jedinice, Litvanska SSR.
Početkom njemačke najezde na SSSR 25. juna 1941. godine grupe naoružanih Litvanaca, koje je predvodio Algirda Klimaitis napali su 38.000 Židova u Kaunasu, od čega su ubili njih 3.800. Većinu preostalih Židova zatvorili su u konclogor Kauen. Samo 3.000 kaunaških Židova je preživjelo rat.
Nakon Drugog svjetskog rata, Kaunas je postao litvansko glavno industrijsko središte - proizvodio je oko četvrtine litvanske industrijske proizvodnje.
Nakon proglašenja litvanske neovisnosti 1991., sovjetski pokušaji gušenja pobune su se usredotočili na televizijske i krugovalne odašiljače u Sitkūnaiu, gdje se nalazila kritična masa preostalih slobodnih medija, a iste su branili Kaunašani.
Nalazi se na auto-cestovnim prometnicama Via Baltica (E67) i Vilnius—Klaipėda (A1).
Kaunas je jedna od glavnih riječnih luka u baltičkim državama
Budući se nalazi u zemljopisnom središtu Litve, značajnim je u logističkom smislu.
Međunarodna zračna luka Kaunas (KUN) je u stanju opsluživati 300.000 putnika i 100.000 tona tereta godišnje.
Pored ove zračne luke, postoji i manja, zračna luka S. Darius and S. Girėnas, koja se nalazi južno od grada.
_2147_Kaunas.jpg)
Kaunas ima 16 trolejbusnih linija, 34 autobusne linije i široku mrežu "maxicaba" [2].
| Godina | Povijesna napučenost: |
|---|---|
| 1723. | 28.000 |
| 1796. | 8.500 |
| 1813. | 3.000 |
| 1825. | 5.000 |
| 1840. | 8.500 |
| 1860. | 23.300 |
| 1897. | 71.000 |
| 1923. | 92.000 |
| 1940. | 154.000 |
| 1959. | 214.000 |
| 1966. | 275.000 |
| 1989. | 418.087 |
| 2001. | 378.943 |
| 2004. | 366.652 |
| 2005. | 361.274 |
Sa skoro 93% Litvanaca, Kaunas je jedan od najlitvanskijih gradova u državi Litvi: ima veći postotni udjel Litvanaca nego Vilnius, odnosno ima veći postotni udjel Litvanaca, nego što Riga ima Latvijaca, ili Tallinn Estonaca.
Narodnosni sastav 2001.:
Narodnosni sastav 1939.:
Narodnosni sastav 1919. :
(Napomena: Carske ruske vlasti su brojne Litvance pisale kao "Poljake")
Središte grada Kaunasa određuju dva šetališta: 2 km duga Laisvės alėja (Aleja slobode), i središnja gradska ulica, sa drvoredom od lipa te njen produžetak, Vilniuška ulica, koja vodi prema najstarijem dijelu Kaunasa.
Najveće znamenitosti u Kaunasu su:
- dvorac, utvrđeni dvorac iz 14. stoljeća;
- Napoleonov brijeg (Kaunas)
- zoološki vrt u Kaunasu, jedini zoološki vrt u državnom vlasništvu u Litvi;
- kaunski botanički vrt
- stari dio grada
- Perunov dom (Perkūno namas)
- gradska vijećnica
- gradski trg
 Svjetska baština – UNESCO | |
| [[Datoteka:|200px]] | |
| Litvanija | |
| Registriran: | 2023. |
|---|---|
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
- međuratna moderna funkcionalistička arhitektura. Pod nazivom "Moderna arhitektura optimizma u Kaunasu 1919-1939", 2023. god. uvrštena je na listu UNESCO-ove svjetske baštine.[1][2] Predstavljala je brzu urbanizaciju provincijskog grada Kaunasa u moderan grad koji je postao privremena prijestonica Litvanije između Prvog i Drugog svetskog rata. Transformacija je prilagođena ranijem gradskom urbanističkom rješenju. U najvećoj mjeri su preuređena područja Naujamiestis (Novi grad) i Žaliakalnis (Zeleno brdo) sa brojnim javnim zgradama, rezidencijama i prostornim rješenjima
- crkva sv. Jurja, koja je bila pretvorena u plesni studio za vrijeme sovjetske okupacije;
- samostan Pažaislis, opatija, impresivni kompleks barokne arhitekture
- crkva Vitolda Velikog, jedna od najstarijih crkava u Litvi i najstarija u Kaunasu
- katedralna bazilika u Kaunasu, najveća gotička građevina u Litvi, s kasnobaroknim interijerom;
- masivna neobizantska crkva sv. Mihovila Arhanđela
- crkva Kristova Usksnuća sa panoramskim pogledom na grad
- tvrđava u Kaunasu sa prijelaza iz 19. u 20. st.; u njoj je mjesto holokausta, deveta kula
- Žaliakalnska uspinjača
Kaunas se često naziva i gradom studenata, kojih je oko 50 tisuća svake godine diljem kaunskih sveučilišta.
Danas u Kaunasu djeluju:
- ISM sveučilište menedžmenta i ekonomije
- Vytauto Didžiojo Universitetas (sveučilište Vitolda Velikog)
- Kaunas Business College
- Kaunas College Arhivirano 2007-01-10 na Wayback Machine-u
- Kaunsko medicinsko sveučilište
- Kaunsko tehnološko sveučilište (Kauno Technologijos Universitetas)
- Litvanska akademija tjelesne kulture (Lietuvos kūno kultūros akademija)
- Litvansko poljodjelsko sveučilište
- Litvanska veterinarska akademija
- Fakultet humanističkih znanosti u Kaunasu, ogranak Vilnjanskog sveučilišta
- Vilnjanska akademija finih umjetnosti - Kaunski umjetnički institut Arhivirano 2005-11-04 na Wayback Machine-u
- ratni muzej Vitolda Velikog
- muzej M. K. Čiurlionisa, izgrađen u spomen na rad avangardnog umjetnika s početka 20. stoljeća, koji je težio kombinirati slikanje i glazbu u jedan umjetnički medij;
- galerija radova od zbirke Mykolasa Žilinskasa u Kaunskoj umjetničkoj galeriji
- muzej Žmuidzinavičius (najpoznatiji kao "Vražji muzej", koji udomljava zbirku od više od dvije tisuće kipova i rezbarija koje prikazuju "vragove" od diljem svijeta, a većina ih je narodne izrade. Posebno se ističu vragovi Hitler i Staljin, prikazani kako plešu ples smrti nad igralištem prekrivenim ljudskim kostima
- Muzej zrakoplovstva
- Muzej keramike
- Muzej povijesti komunikacija
- Kaunska galerija slika
- Litvanski sportski muzej
- Državni muzej umjetnosti "M. K. Čiurlionis"
- Muzej medicine i ljekarništva
- Muzej za slijepe
- Muzej izgnanika i političkih zatvorenika
- Muzej narodne glazbe i glazbala
- Zoološki muzej "Tadas Ivanauskas"
Kaunas je sjedištem košarkaškog kluba "Žalgiris", jednom od najjačih europskih košarkaških klubova.
Kaunas je rodnim mjestom odnosno mjestom gdje su djetinjstvo provele neke od vrhunskih litvanskih košarkaških zvijezda kao što su Arvydas Sabonis, Šarūnas Marčiulionis, Žydrūnas Ilgauskas i Šarūnas Jasikevičius.
Najveći stadion u gradu je S.Dariaus ir S.Girėno Sporto Centras, kapaciteta 9.000 mjesta, inače domaćim igralištem nogometnom klubu FBK Kaunas.
- Valdas Adamkus
- Donatas Banionis
- Aharon Barak
- Emma Goldman
- Juozas Grušas
- Šarūnas Jasikevičius
- Romas Kalanta
- Hermann Minkowski
- Oscar Minkowski
- Jonas Vileišis
- sajam Kaziukas (početkom ožujka)
- međunarodni jazz-festival na otvorenom "Kaunas Jazz Festival" (travanj-svibanj)
- međunarodno plesno natjecanje "Amber Couple" (početak svibnja)
- Dan grada Kaunasa (sredina svibnja)
- međunarodni festival pjesništva "proljeće pjesama" (konac svibnja)
- glazbeni festival Pažaislis (lipanj-kolovoz)
- tradicionalno natjecanje narodne glazbe "Sviraj, Jurgelis" (studeni)
Mnoštvo kipova se nalazi na kaunskim javnim površinama.
- dvije od tri uspinjače u Litvi se nalaze u Kaunasu
- glavna šetnica, Laisvės alėja (aleja slobode), je jedna od najduljih šetnica u Europi
- nacionalni junak Romas Kalanta je počinio samospaljivanje u Kaunasu u znak prosvjeda protiv sovjetske okupacije Litve
- Emma Goldman, slavna promicateljica anarhizma, je rođena u Kaunasu
- Kaunas je grad pobratim Los Angelesu.
- Službene stranice Arhivirano 2006-08-12 na Wayback Machine-u
- Kauno Diena
- Kaunas - džepni vodič (dostupan i u pdf obliku Arhivirano 2006-08-18 na Wayback Machine-u)
- Povijesne slike
- Kaunska međunarodna zračna luka Arhivirano 2007-09-28 na Wayback Machine-u
- Kovno i Poveznice na priče o Kovnu autora Eilata Gordina Levitana
- Muzeji u Kaunasu Arhivirano 2008-10-02 na Wayback Machine-u
- Javni prijevoz u Kaunasu (omnibusi, trolejbusi Arhivirano 2010-04-20 na Wayback Machine-u
- ↑ „Litvanija, spomenici upisani na listu svjetske baštine”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 5. 2021.
- ↑ „Moderna arhitektura optimizma u Kaunasu, 1919-1939”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 5. 1. 2024.