Katalonija

Comunitat Autònoma de Catalunya
Comunautat Autònoma de Catalonha
Comunidad Autónoma de Cataluña
Autonomna zajednica Katalonija


Barjak	Grb

Glavni grad

Barcelona

Površina
– Ukupno

32.114 km²

Stanovništvo
– Ukupno (2005.)
– Gustoća naseljenosti

6.995.206
218,73stan./km²

Statut autonomije usvojen

18. prosinca 1979.
(18. lipnja 2006. na referendumu odobren novi statut)

ISO 3166-2

ES-CT

Broj predstavnika u Les Corts Generals
Kongres
Senat

47
23

Predsjednik

Carles Puigdemont

Službene stranice

Katalonija (katalonski Catalunya [kətəˈluɲə], aranski Catalonha [kataˈluɲɔ], španjolski Cataluña [kataˈluɲa]), španska autonomna zajednica. Smještena je na sjeveroistoku Pirenejskog poluotoka. Površine je 32.114 km², graniči s Francuskom i Andorom na sjeveru, na istoku sa Sredozemnim morem, na jugu sa Zajednicom Valencija i na zapadu s Aragonijom. Obala Katalonije duga je oko 580 km. Glavni grad je Barcelona.

Katalonija ima gotovo 7 milijuna stanovnika. Više od polovice živi u metropolitanskom području Barcelone.

Katalonija je priznata kao nacija u svom Autonomnom statutu, i zaštićena je Ustavom Španjolske, koji joj priznaje i jamči pravo na autonomiju. Katalonija je od 2017. predmetom ustavnog spora, s obzirom na da je tamošnja vlada, kojom dominiraju separatisti, proglasila nezavisnu Kataolonsku Republiku čiju nezavisnot trenutno nije priznala nijedna druga nezavisna država, a španske vlasti reagirale privremenom suspenzijom autonomije i zakazivanjem novih izbora za pokrajinski parlament.

Službeni jezici u Kataloniji su katalonski, španjolski, te u okrugu Val d'Aran aranski.

Povijest

Zemljopis

Klima

Stanovništvo

Jezik

Politčko uređenje

U Kataloniji postoje četiri razine vlasti, svaka s različitim nadležnostima i stupnjem političke odgovornosti: Opća uprava španjolske države (Administración General del Estado de España), Vlada Katalonije ili Generalitet (Generalitat de Catalunya), provincijske skupštine (Diputaciones provinciales), i općinska vijeća (ajuntaments municipals).

Opća uprava španjolske države nadležna je za razna pitanja, kao što je sigurnost (nacionalna policija i vojska), pravosuđe, poslovi oko luka i zračnih luka, državnih željeznicaLa Administración General del Estado de España se ocupa de diferentes, te drugi poslovi koji su u isključivoj nadležnosti središnje vade Španjolske. Posljednih godina sve više ovlasti nacionalne policije prelazi na Mossos d'Esquadra, autonomnu policiju Katalonijea, koja će zamjeniti potpuno nacionalnu do 2010. godine. Opća uprava španjolske države koordinirana je iz sjedišta Izaslanstva središnje vlade. Izaslanik Vlade postavlja se izravno dekretnom od strane španjolske Vlade.

Generalitet Katalonije (Vlada Katalonije), autonomna vlada Katalonije, nadležna je u raznim stvarima, kao što su obrazovanje, socijalni poslovi, promet, određivanje ekonomske i trgovačke politike, itd. Generalitet je također nadležan za izgradnju javnih objekata kao što su bolnice, škole, fakulteti, starački domovi, itd.

Generalitet (katalonski Generalitat, španjolski Generalidad) je institucionalni sustav u koji se politički organizira autonomna vlast Katalonije. Generalitet čine Parlament, Predsjednik Generaliteta i Vlada (Izvršno vijeće).

Izvršna vlast

Vlada se sastoji od predsjednika Generaliteta, koji joj predsjedava, te ministara. Vlada ili Izvršno vijeće ne treba poistovjećivati s Generalitetom, koji je katalonski autonomni sustav vlasti.

Zakonodavna vast

Sudbena vlast

Teritorijalna podjela

Katalonija se teritorijalno dijeli na okruge (comarques), općine (municipis) i provincije (províncies). U povijesti je postojala podjela i na regions i vegueríes.

Provincije (Províncies)

Katalonija je upravno podjeljena na četiri provincije:

Provincija Barcelona, s glavnim gradom Barcelonom
Provincija Girona, kat. Girona, čiji glavni grad je Girona
Provincija Lleida, kat. Lleida, čiji glavni grad je Lleida
Provincija Tarragona, čiji glavni grad je Tarragona

Okruzi (Comarques)

Katalonija se dijeli na 41 okrug, kojima upravljaju Okružna vijeća. Podjela Katalonije na okruge ima svoj porijeklo u dekretu iz 1936. godine, koji je bio na snazi do kralja Španjolskog građanskog rata. Podjela na okruge ponovno je ustanovljena 1987. godine.

Valle de Arán, iako uključen u podjelu na okruge, ima veću autonomiju od ostalih.