Andora

Za ostala značenja, vidi Andora (razvrstavanje).

Andora (katal. Andorra [ənˈdorə] ili [anˈdɔra], španj. Andorra [anˈdora], franc. Andorre ​[ɑ̃dɔːʁ]; službeno Principat Andora, katal. Principat d’Andorra, španj. Principado de Andorra, franc. Principauté d'Andorre), država u Pirenejima, između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja. Budući da ova država nema svoju vlastitu vojsku, njena obrana dužnost je Francuske i Španjolske.

Principat Andora Principat d'Andorra
Zastava Grb
Geslo: "Virtus Unita Fortior"  (latinski) "Snaga ujedinjena je jača"
Himna: "El Gran Carlemany, Mon Pare  (katalonski) Veliki Carlemany, moj otac"
Glavni grad	Andorra la Vella 42°30′0″N, 1°31′0″E
Najveći grad	glavni_grad
Službeni jezici	katalonski
Demonim(i)	Andorci
Vlada	Parlamentarna demokracija i koprincipat
• Koprincepsi	Joan Enric Vives Sicília Emmanuel Macron
• Predstavnici	Josep Maria Mauri Patrick Strzoda
• Šef vlade	Xavier Espot Zamora
Nezavisnost
• Paréage	1278
Površina
• Ukupno	468 km2 (191..)
Stanovništvo
• Procjena za 2008	84.484 (194..)
• Popis iz 2006	69.150
• Gustoća	180.5 /km2 (69..)
BDP (PPP)	procjena za 2005
• Ukupno	3,77 mrld. $ (177..)
• Per capita	38.800 $ (nerangiran.)
Valuta	Euro (€)1 (EUR)
Vremenska zona	UTC+1 (CET)
• Ljeti (DST)	UTC+2 (CEST)
Pozivni broj	+376
Veb-domena	.ad2

Historija

Prema jednoj legendi, Karlo Veliki je poveljom dodijelio zemlju Andorcima kako bi nagradio njihovu borbu protiv Mavara. Kontrola nad teritorijom prešla je u ruke grofa od Urhela, potom su njome zajednički upravljali biskup od Urhela i porodica Kaboe koju su naslijedili grofovi pokrajine Foa. Dva vladara (jedan svjetovni i drugi crkveni) često su se sukobljavali oko prava prvenstva nad dolinom.

1278. konflikt je razriješen uspostavljanjem podijeljenog suvereniteta nad Andorom između francuskog grofa pokrajine Foa (kasnije, šefa francuske države) i biskupa Urhela iz španske regije Katalonije. To je učvrstilo teritoriju ovog malog principata.

U periodu između 1812. i 1814. godine, francusko carstvo anektiralo je Kataloniju i podijelilo je na četiri departmana. Andora je također pripojena i ušla je u sastav jednog od departmana.

Između 8. kolovoza i 9. listopada 1933. godine, Francuska je okupirala Andoru zbog društvenih nemira prije izbora. 12. srpnja 1934. godine, ruski avanturist Boris Skosirev, se proglasio princem Andore u Urgelu, te je objavio rat urgelskom biskupu. 20. srpnja su ga uhitile španjolske vlasti, te zauvijek izbacili iz Španjolske.

Između jula 1936. i juna 1940, jedan francuski vojni odred biva upućen u Andoru kako bi spriječio poguban uticaj Španskog građanskog rata i Frankove Španije. Juni 1940. je mjesec kapitulacije Francuske u Drugom svjetskom ratu.

25. septembra 1939. Andora je bila primorana da potpiše mirovni sporazum sa Njemačkom jer nikada prije toga nije ratifikovala Versajski mirovni ugovor, što ju je, u čisto pravnom pogledu, ostavilo u ratu sa Njemačkom. Državica je uspjela da očuva neutralnost tokom cijelog Drugog svjetskog rata.

Uzevši u obzir njenu relativnu izolovanost, Andora je ostala na margini evropske historije, sa pokojim vezama sa Francuskom i Španijom. Pa ipak, u novije vrijeme njen turizam bilježi uspjeh, baš kao što su razvoj saobraćaja i telekomunikacija izvukli zemlju iz izolacije. Njen politički sistem je osjetno modernizovan 1993.

Politika

Andorska zastava na balkonu, Ordino

Andora je po ustroju parlamentarni principat, čiji su suprinčevi predsjednik Francuske i biskup Urgella iz Španjolske. Premijer Andore je šef vlade, koja ima izvršnu vlast. Zakonodavna vlast je u rukama i parlamenta i vlade. Sudstvo je neovisno o ove dvije grane vlasti. Moderni andorski ustav je usvojen referendumom 14. ožujka 1993.

Geografija

Karta Andore

Andora je planinska država smještena u istočnim Pirenejima, te je prosječna visina u državi 1 997 m, a njena najviša točka je Coma Pedrosa od 2 946 metara. Između planina se nalaze tri uske doline, koje čine oblik slova Y, te se spajaju u rijeku Valiru koja teče prema španjolskoj Kataloniji. Ovdje se nalazi i najniža točka Andore, 870 metara.

Andorska klima je slična umjerenoj klimi svojih susjeda, ali zbog velike visine područja, ovdje ima prosječno više snijega zimi, te su temperature niže ljeti.

Zemlja ima ukupno 120.3 km granice, od toga 56.6 km sa Francuskom i 63.7 km sa Španjolskom.

Cesta prema Francuskoj prolazi kroz Le Port d'Envalira (2 409 m), te je najviša cesta na Pirenejima, te najviša europska cesta koja je otvorena cijele godine. 29. rujna 2002. godine, ovdje je otvoren tunel.

Veća naselja

• Popis naselja u Andori

Upravna podjela

Andora se dijeli u sedam župa (Parròquies): Canillo, najraširenija župa Encamp, selo u središtu zemlje Ordino, najsjevernija župa La Massana Andorra la Vella, glavni grad i najnaseljenija župa Sant Julià de Lòria, najjužnija župa (španjolska granica) Escaldes-Engordany, najnedavnija župa (1978.)

Ekonomija

Andora iz svemira

Turizam je glavna andorska gospodarska aktivnost koja nosi oko 80% ukupnog BDP-a. Godišnje državu posjeti oko 9 milijuna turista, koji su privučeni bogatom zimskom i ljetnom ponudom, te bezporeznim proizvodima.

Bankarski sektor, sa statusom poreznog raja, također značajno pridonosi ukupnom gospodarstvu. Poljoprivreda je prilično ograničena, budući da je samo 2% zemljišta države obradivo, te se hrana većinom uvozi. Glavna stočarska aktivnost je ovčarstvo. Proizvode se većinom cigarete, cigare i pokućanstvo.

Andora nije punopravni član Europske unije, ali sa njom ima posebne odnose, te se tretira kao njena članica u proizvodnji dobara, ali se tako ne tretira u poljoprivrednoj proizvodnji. Budući da Andora nema vlastitu valutu, koristi valutu susjednih zemalja. Do 1999. godine u upotrebi su bili francuski franak i španjolska peseta, koji su zamijenjeni eurom. Za razliku od drugih malih europskih država, Andora nema vlastite kovanice, te su u fazi pregovori sa EU o proizvodnji andorskih kovanica. Andorski prirodni resursi su: hidroenergija, mineralna voda, drvo, željezna ruda i olovo.

Andora izdaje svoje poštanske marke, a poštansku službu na njezinom teritoriju obavljaju poštanske uprave susjednih zemalja: Francuske i Španjolske.

Stanovništvo

Pogled na selo Pas de la Casa

Andorci su manjina u svojoj zemlji, samo 33% stanovništva je andorske nacionalnosti. Najveće ostale etničke skupine su: Španjolci (43%), Portugalci (11%) i Francuzi (7%). Ostalih 6% stanovništva su drugih, raznih nacionalnosti.

Etnički sastav 2004. godine:

• Andorci (etnički su Katalonci) ... 27,000. Jezik: katalonski.
• Španjolci ... 28,000.
• Portugalci ... 8,400.
• Francuzi ... 4,800.
• Englezi ... 1,200.
• Arapi (marokanski) ... 500. Govore arapski. Muslimani.
• Nijemci ... 400.
• Hindusi ... 400. Vjera: hinduizam. Govore jezikom hindi.
• Tagalog (filipinski narod) ... 200.
• Židovi ... 200. Vjera: Judaizam.
• Neklasificiranih ... 2,000.

Najraširenija religija je katoličanstvo. Pismenost je 100%. Oko 50% škola su francuske, a 50% andorske i španjolske, dok svima upravljaju andorske vlasti. U državi postoje dvije srednje škole, te jedan fakultet.

Kultura

Iako je jedini službeni jezik katalonski, vrlo često se koriste španjolski, francuski i portugalski jezik.

Andora ima vrlo bogati folklor i mnoštvo narodnih priča, čiji korjeni sežu čak i iz Andaluzije i Nizozemske. Andora je vrlo važna u katalonskoj kulturi, budući da su izvorni Andorci, Katalonci, te pretstavlja važno katalonsko kulturalno središte.

Poznati katalonski pisci Michèle Gazier i Ramon Villeró, su Andorci.

Andorski izvorni folklorni plesovi su contrapàs i marratxa, koji su se najviše održali u Sant Julià de Lòriji. Andorska glazba je utjecana glazbom susjednih zemalja, ali je u osnovi katalonska, što se vidi uz paralelno izvođenje plesova kao sardana. Drug andorski folklorni plesovi su ples Svete Ane u Escaldes-Engordanyu i contrapàs u Andorra la Velli.

Slavlja i praznici

Datum	Ime	Napomene
7. siječnja	Sant Julià de Lòria
17. siječnja	Sveti Ante (iz La Massane)
14. ožujka	Dan Ustava	Državni praznik
8. svibnja	slavlje Sant Miquel d'Engolastersa (Escaldes-Engordany)
27. svibnja	slavlje Canòlicha (Sant Julià de Lòria)
18. lipnja	slvlje župe Escaldes-Engordany
29. lipnja	Sveti Petar (u Ordinu i u Pas de la Casu)
3. i 4. srpnja	dan ružičnjaka Ordina
15. 16. i 17. srpnja	općinsko slavlje u Canilli
Od 24. do 27. srpnja	općinsko slavlje u Escaldes-Engordanyu
Zadnji vikend srpnja	općinsko slavlje u Sant Julià de Lòriji
5., 6. i 7. kolvoza	općinsko slavlje u Andorra la Velli
Od 14. do 17. kolovoza	općinsko slavlje u Encampu i u La Massani
8. rujan	Praznik djevice iz Meritxella	Državni praznik
16. rujan	općinsko slavlje u Ordinu

Mediji

• Dnevne novine:

• Diari D'Andorra
• El Periòdic

• Radio:

• Radió Nacional d'Andorra (RNA) - državna radio postaja
• Radio Valira - komercijalna postaja

• Televizija:

• Andorra Televisió (ATV)

Vanjske veze

Andora na Wikimedijinoj ostavi

• Andorra.ad - Glavni portal
• Govern d'Andorra - Zvanični vladin sajt (na katalonskom)
• [https://web.archive.org/web/20050208041628/http://www.andorraonline.ad/index.asp?newlang=english Arhivirano 2005-02-08 na Wayback Machine-u Andorra Online] - Information on various Andorran topics
• Andorra-Intern - Andorra Inside Information
• [https://web.archive.org/web/20050207125422/http://numismondo.com/pm/and/ Arhivirano 2005-02-07 na Wayback Machine-u Andorra Banknotes]
• Slike Andore
• Library of Congress Portals on the World - Andorra
• [https://web.archive.org/web/20060719002757/https://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/an.html Arhivirano 2006-07-19 na Wayback Machine-u CIA - The World Factbook -- Andorra] - CIA's Factbook on Andorra
• [https://web.archive.org/web/20220305085434/http://www.soldeuonline.com/ Arhivirano 2022-03-05 na Wayback Machine-u SoldeuOnline.com] - Information for visitors to Soldeu in Andorra.
• financial institutions in Andorra
• [https://web.archive.org/web/20080213052951/http://www.skiriderexp.com/ Arhivirano 2008-02-13 na Wayback Machine-u Skiriderexp.com] - Skiing guide to Arinsal in Andorra.