Razgovor:Šećeri

POKUS:

Za pokus su potrebni: -usitnjeni uzorci(prahovi)za analizu označeni A,B i C -uzorak kuhinjske soli -uzorak šećera -uzorak limunske kiseline -soda bikarbona(natrijev hidrogenkarbonat) -stalak s epruvetama -pribor za zagrijavanje

Opis pokusa:

U tri epruvete posebno stavi stavi vrhom noza(koliko zahvatis)kuhinjske soli,limunske kiseline i šećera.Zagrijavaj!

Zakljucak:

Limunska kiselina i secer napocetku se rastale pa pocrne,a sol se nemijenja.Da bi se limunska kiselina i šećer razlikovali dodali smo sodu bikarbonu.Šećer ne mijenja stanje,a limunska kiselina se zapjeni.

I to bi bilo to.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 80.71.146.129 (razgovor • doprinosi)

Slador

Zakaj se koristi riječ šećer, a ne slador ka je hrvatska riječ? po tome moremo koristiti i cukor. Nema razloga da koristimo strane riječi gda imamo svoje. Ne koristimo riječi; historija, muzika... zakaj onda ne bi koristili riječ slador. Slavić (razgovor) 02:05, 3. travnja 2013. (CEST)

A šta fali šećeru. Gotovo svi kažemo šećer, i kad ga kupujemo, i kad ga tražimo uz kavu, i što take piše na njemu. Nemože se izbrisat ono što svi tako nazivaju. No, stavičemo u zagradu i slador i cukar. --Zeljko (razgovor) 03:01, 3. travnja 2013. (CEST)

A nemamo ni članka o šećeru o kojem ti govoriš. Imamo samo šećere. --Zeljko (razgovor) 03:07, 3. travnja 2013. (CEST)

Po tome gotovo svi kažemo je smiješno, ar onda gotovo svi kažemo muzika, umjesto glazba, gotovo svi kažemo hiljadu, umjesto tisuću, a šećer sigurno ne ćeš čuti v sjevernoj Hrvatskoj ali Istri. Ja se doslovno ne zmislim kad sam zadnje čul da je netko rekel: Daj pusti glazbu! A riječi i izreke: Ja sam fool cool...i tome slične, pa ne ćemo to valjda pisati, to je jezikoslovna sramota.

A šta fali šećeru, da i ne počnem šta fali šećeru, šećer je turska riječ, kojoj kot ni jednoj drugoj turskoj nije mjesto v hrvatskom jeziku, još grčko-latinske može i prihvatljive su, mada bi i njih trjebalo v potpunosti smijeniti, nu turske riječi koristiti je sramota, tako možemo imati i tepsije i merdevine. Slavić (razgovor) 18:35, 3. travnja 2013. (CEST)

a šta ti to meni govoriš. Ja vidim da joj je mjesto dok svugje pišu i govore šećer. --Zeljko (razgovor) 08:05, 4. travnja 2013. (CEST)

Ima još dalje članak o ovim šećerima, nemože se zvati drugačije nego šećeri. Mislim da ne postoji drugačije hrv. varijanta nego ta. Stoga to i je hrvatska riječ za šećere o kojima se govori. Prema tome napiši članak o kuhinjskom šećeru ako hoćeš i prekini sa raspravom. Ovo ti je upozorenje. Žuti karton pred blok. --Zeljko (razgovor) 08:12, 4. travnja 2013. (CEST)

Ne kažu svi ni "muzika", ni "hiljada". Muzika ne postoji kao domaća u hrvatskom (postoji "mužika" i odatle mužikonti ili mužikaši, "muzičari" je jugoproizvod). Hiljada je balkanizam. Kubura (razgovor) 06:03, 4. travnja 2013. (CEST)

Evo šta su šećeri

Objašnjeno je u hrvatskoj enciklopediji. A članak i je o šećerima, a njih nemožemo nazivati ni sladorima ni cukrovima, jer to ni nisu. Članak o kuhinjskom rafiniranom šećeru nemamo. Znači bez daljnjih napada i provokacija. --Zeljko (razgovor) 08:22, 4. travnja 2013. (CEST)

Evo točnije o šećeru

-šećer m [orij.]
1. kristalizirani organski kemijski spoj iz grupe ugljikohidrata, slatkog okusa, topiv u vodi, čest sastojak biljaka i važan element hrane.
2. proizvod od prerađene šećerne repe ili šećerne trske, koji služi za zaslađivanje;

saharoza [~ u prahu, kristalni ~, bijeli ~, smeđi ~], kao ~ razg. Vrlo je slatko i ukusno (o voću, kolačima) = ~ mu nije ravan;]

° ide kao šećer – odlično se prodaje, traži se kao roba.
° slatko kao šećer – a) vrlo ukusno u okviru okusa koji se opisuje kao sladak; b) vrlo ukusno (o drugim okusima, o mesu, tijestu dobro začinjenom itd.);
° šećer dolazi na kraju [njem. kalk] najljepše ili najzanimljivije dolazi na kraju; nisam (nisi itd.) od šećera razg. ob. u situaciji u značenju – nećeš se rastopiti, nemoj se bojati kiše.

• Izvor
• Riječnik hrvatskoga jezika, Vladimir Anić, Novi Liber Zagreb 1998.g..

Šećer, 2 mn šećera tur. (šeker) poznati slatki proizvod iz šećerne repe ili šećerne trske itd.. Kemijski spada među ugljične hidrate; kod nas se još zove i slador, cukar; prid. šećerni i indekl. šećerli; šećerlema – isto što i bombon; šećerđžija – prodavač šećera; isto i šećerlemdžija; šećer-bajram – muslimanska svečanost o završetku ramazana.

• Izvor
• Riječnik stranih riječi, Bratoljub Klaić, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1986.g..

--Pseudo znanstvenik 12:25, 4. travnja 2013. (CEST)

Anića valja čitati s oprezom. Bio je preliberalan prema balkanizmima, jer se je rodio i neko vrijeme živio u Užicu, pa mu ono nije zvučalo tuđe. Tek sa studijem je izložen hrvatskom jeziku.
Što se tiče turcizama, ostoje turcizmi koji su u duhu hrvatskog i turcizmi koji nikako nisu u duhu hrvatskog. Kubura (razgovor) 04:30, 5. travnja 2013. (CEST)

Slador

Čini mi se da se u vinarstvu pretežno koristi riječ slador. Takav sam dojam stekao malo čitajući o tom području. Možda sam u krivu. Ako sam ipak u pravu ne bi bilo loše napomenuti to u članku (slador - vinarstvo).Setenzatsu (razgovor)

• Jesi vidio naslov i pročitao, šta piše. --Zeljko (razgovor) 09:17, 12. srpnja 2019. (CEST)