Mnogočetinaši
| Mnogočetinaši | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Annelida |
| Razred: | Polychaeta |
| Baze podataka | |
Mnogočetinaši su pretežito morski organizmi, koji pripadaju u kolutićavce. Obitavaju ispod kamenja, u mulju, među algama. Pojedine su vrste jako dugačke. Mogu biti vrlo šareni. Uz maločetinaše i pijavice, glavni su predstavnici koljena kolutićavci (Annelida).
Mnogočetinaši su obično dugi do 10 cm, no veličina im varira od nekoliko milimetara do 3 metra. Tijelo im je kolutićavo te imaju celom. Sa strane svakog kolutića imaju parapodije (bataljice), iz kojih izlaze četine (hete), po kojima su i dobili ime. Parapodiji im služe za pokretanje. Način života im je slobodan i sjedilački. Sjedilački izlučuju oko tijela vapnenu cijev u kojoj žive. Kod sjedilačkih i slobodnih oblika razvijena je glava na kojoj su osjetila i strukture koje pomažu pri uzimanju hrane. Na glavi su usta i jedan do četiri para očiju, nekoliko ticala i par pipala (palpi). Imaju velike regeneracijske sposobnosti.
Razdvojena su spola. Spolne stanice izlaze metanefridijima ili se izbacuju kroz stijenku tijela koja pukne. Iz jajeta se razvija ličinka trohofora, koja se potom razvija u odrasli oblik.
Kožu izgrađuje jednoslojni epiderm koji na površinu izlučuje kutikulu. Između epidermalnih stanica nalaze se žlijezde i osjetne stanice. Ispod epiderma su prstenasti i uzdužni mišići.
Dišu škrgama, koje nastaju kao izvrat površine kože. To su nježni listići u koje urastaju i krvne kapilare. Manji vodeni mnogočetinaši dišu kožom, poput kopnenih maločetinaša, gujavica.
Pojedine vrste su grabežljive i vrlo proždrljive. Hrane se planktonom, detritusom i manjim beskralješnjacima. Probavni sustav čine usta, ždrijelo i dugačko ravno crijevo koje završava crijevnim ili analnim otvorom.
Mnogočetinaši izlučuju pomoću segmentalnih organa, metanefridija.
Živčani sustav izgrađen je od jednog para moždanih ganglija koji leže iznad ždrijela i povezani su okoždrijelnim vrpcama s podždrijelnim ganglijima. Od thi se ganglija pružaju dvije živčane vrpce prema stražnjem dijelu tijela koje su povezane u svakom kolutiću. Mnogočetinaši imaju ljestvičav živčani sustav.
Optjecajni sustav je zatvoren. Građen je od jedne leđne krvne žile koja tjera krv prema prednjem dijelu tijela i trbušne krvne žile koja tjera krv prema stražnjem dijelu tijela. Te su žile međusobno povezane u svakom kolutiću. U krvi se nalaze dišni pigmenti, najčešće hemoglobin.
Raznolikost živoga svijeta - udžbenik biologije za drugi razred gimnazije, Bačić, T., Erben, R., Krajačić, M., Školska knjiga, d.d., Zagreb, 2003.
