Karijes
Karijes (lat. Caries dentium) jest razgradnja tvrdih zubnih tkiva uzrokovana kiselinama koje u ustima stvaraju bakterije iz zubnog plaka nakupljena na površini zuba.[1] Čest naziv za zub zahvaćen karijesom jest pokvaren ili kvaran zub.[2] Uznapredovala bolest dovodi do osjetljivosti zuba, njihova uništenja, bolne upale zubnih kanala i zubnog ležišta, stvaranja apscesa u čeljusnoj kosti, a može rezultirati gubitkom zuba i širenjem zaraze na udaljene organe.[2]
Prema procjeni SZO-a iz 2019., gotovo polovica svjetskog stanovništva (3,5 milijardi ljudi) ima karijes na trajnim zubima,[3] dok će ga gotovo svaka odrasla osoba imati za života.[4] Karijes je u porastu i kod odraslih i u djece,[5] a bolest je češća u razvijenom svijetu zbog veće potrošnje rafiniranih šećera, a rjeđa u zemljama u razvoju.[6]
Jednostavni ugljikohidrati u hrani bakterijama su u plaku osnovni izvor energije pa je hrana bogata šećerom, uz slabu higijenu usne šupljine, značajan čimbenik rizika.[7] Karijes započinje demineralizacijom zubne cakline kada kiselost padne ispod pH 5,5.[1] Nastavlja se enzimskom razgradnjom organskih dijelova cakline i dentina[8] i napreduje prema zubnoj pulpi uz stvaranje vidljive šupljine promijenjene boje, od žute do crne. Streptococcus mutans najčešća je bakterija koja u ustima stvara kiselinu metaboliziranjem šećera; to se događa već nakon dvadesetak minuta od uzimanja šećera, a količina nastale kiseline ne ovisi o količini šećera nego o vremenu u kojem je šećer prisutan u ustima.[7] Zubi koji sadrže malo fluora podložniji su nagrizanju i demineralizaciji. Prirodne strukture koje se sastoje od brazda i jamica sprječavaju uklanjanje plaka i neutralizaciju kiselina slinom pa su najčešće prva mjesta na kojima nastaje karijes.[7] To kvarenje brzo napreduje, a na trajnim zubima počinje oko puberteta.[7] Kvarenje na glatkim površinama uočava se, zbog otapanja kalcija iz cakline, kao bijelo područje na zubu; ono se javlja od dvadeseth godinama života.[7] Za stariju dob veže se kvarenje na korijenu koji postane dostupan bakterijama i plaku zbog povlačenja zubnog mesa i njega je najteže spriječiti.[7]
Zubni plak stvara se već unutar jednog dana od posljednjeg pranja zuba. On je ispočetka mekana nakupina ostataka hrane, mrtvih epitelnih stanica i mnoštva bakterija prirodno prisutnih u ustima. Taj plak s vremenom se kalcifikacijom pretvara u tvrdi plak koji je teško ukloniti četkanjem.[1]
Karijes se u caklini polagano širi pa mu za njeno probijanje i prelazak u dentin trebaju dvije do tri godine. Kroz dentin se širi brže i već kroz jednu godinu bakterije mogu doći u pulpu gdje su krvne žilice i živci i uzrokovati veću upalu. Kvarenje na korijenu počinje od dentina pa u kratkom vremenu može razoriti velik dio zuba.[7]
Karijes izaziva nelagodu tek kad probije caklinu i prijeđe u dentin. Početni simptomi su osjetljivost na toplo, hladno ili bol pri konzumaciji slatkih jela i pića.[1] U tom stadiju pulpa je još zdrava i liječnik (stomatolog) može spasiti zub.[7] Poslije simptomi prelaze u bol prilikom žvakanja i na dodir te konačno u jaku i trajnu bol koja se javlja kada se kvar približi pulpi ili je zahvati.[1] Daljnjim propadanjem pulpe bol može na neko vrijeme prestati, ali će se nastaviti širenjem infekcije prema vrhu korijena; zub će tada biti osjetljiv na zagriz i dodir, a u korijenu i oko njega nakupljat će se gnoj koji će ga istiskivati iz ležišta.[7] Gnoj koji ne može isticati zubnim kanalima stvarat će apscese u desnima, iz njih se cijediti u usta, širiti kroz čeljust, a u nekim slučajevima čak i probiti kožu na licu u blizini čeljusti.[7]
Nastanak karijesa usko je povezan s prisutnošću zubnoga plaka pa je za njegovo sprječavanje važno uklanjati plak četkanjem sa zubnom pastom, zubnim koncem i intradentalnim četkicama. Karijes se može kontrolirati i primjenom fluorida, pečaćenjem, prehranom koja ne sadrži rafinirane šećere[7] i konzumacijom čvrste i nekuhane hrane koja se dosta žvače. Žvakanje potiče izlučivanje sline koja štiti zube smanjivanjem kiselosti u ustima.[2] Karijes mliječnih zuba u dojenčadi može se izbjeći neprenošenjem hrane (i bakterija) iz usta roditelja, dodatkom fluora u vodu ili kroz suplemente. Bočice koje dojenčad ima tijekom noći trebaju sadržavati samo vodu.[1]
Karijes se u početnim stadijima liječi mehaničkim uklanjanjem oštećenog zubnog tkiva i njegovom zamjenom kompozitnim ispunima ili legurama, čima će se zaštititi pulpa i očuvati funkcionalnost zuba. Regeneracija tkiva zahvaćenog karijesom prirodno nije moguća pa se on s odlaganjem liječenja sve više širi i bočno i u dubinu zuba.[2] Kada upala zahvati pulpu zub je potrebno otvoriti i posebnim iglama očistiti korijenske kanale, smanjiti infekciju i pažljivo zapuniti kanal; to se naziva endodoncijom. Stražnje zube kojima su zapunjeni kanali najbolje je natkriti keramičkom krunicom koja zamjenjuje cijelu žvačnu površinu nevitalnog zuba[7] i sprječava njegov lom.
U slučajevima kad se upala proširila i preko vrha korijena i stvorila apsces u kosti, kirurškim se putem pristupa korijenu, uklanja zahvaćena kost, a korijen pečati i s druge strane; procedura se naziva apikotomijom. Zub koji je nemoguće izliječiti vadi se, a za očuvanje funkcije zamjenjuje ga se mostovima i implantatima.[7][2]
- ↑ a b c d e f Karijes. MSD priručnik dijagnostike i terapije. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. veljače 2020.
- ↑ a b c d e Kako nastaje karijes i zašto ga je iznimno važno što prije liječiti?. dentacentar.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. ožujka 2022. Pristupljeno 18. ožujka 2022.
- ↑ Oral health. who.int (engleski). Pristupljeno 14. rujna 2019.
- ↑ Oral health Fact sheet N°318. who.int. Travanj 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2014. Pristupljeno 10. prosinca 2014.
- ↑ Bagramian, RA; Garcia-Godoy, F; Volpe, AR. Veljača 2009. The global increase in dental caries. A pending public health crisis. American Journal of Dentistry. 22 (1): 3–8. PMID 19281105
- ↑ Silk, H. Ožujak 2014. Diseases of the mouth. Primary Care: Clinics in Office Practice. 41 (1): 75–90. doi:10.1016/j.pop.2013.10.011. ISSN 0095-4543. PMID 24439882
- ↑ a b c d e f g h i j k l m Kvarenje zubi. MSD medicinski priručnik za pacijente: Kvarenje zubi. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. veljače 2020. Pristupljeno 18. ožujka 2022.
- ↑ Karijes. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 18. ožujka 2022.