Judino uho
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Judino uho (sinonim Auricularia auricula, Hirneola auricula-judae) šumska je gljiva koja raste na trulim deblima bazge.
Ova mekana gljiva nalikuje na uho i grimizne je do tamnosmeđe boje, a živi na starijim, trulim deblima bazge. Zapravo, prema vjerovanju, Juda se objesio o bazgino drvo, pa otuda naziv za ovu gljivu.
Kinezi je nazivaju „uho drveta“, „drveno uho“ (木耳) ili „uho crnog drveta“ (黑木耳), a Japanci „drvena meduza“ (キクラゲ).
Ova vrsta, kao i njoj srodne, se upotrebljava u azijskom kulinarstvu već više od 1000 godina (obično osušena i samljevena u prah). Mogu se jesti svježe ili sušene. Ipak, najčešće se upotrebljava kao dodatak juhi ili nekom kineskom jelu. Hranjiva vrijednost potječe od znatnog sadržaja bjelančevina, ugljikohidrata i minerala kao što su kalcij, fosfor i željezo. Judino uho je blagog okusa, te također blagog specifičnog mirisa.
Osim u kulinarstvu, rabi se i u kineskoj narodnoj medicini, kao lijek za poboljšanje rada krvotoka, liječenje krvarenja iz hemoroida i maternice, kod krvavih stolica i proljeva. Ljekovitost ove vrste je i znanstveno potvrđena.
Poznato je da se ne smije jesti u količini većoj od 150 g tjedno (svježe gljive) ili 15 g (sušene gljive), jer može izazvati neželjene posljedice.
Auricularia auricula-judae bila je cilj istraživanja vezanih za njezin medicinski potencijal .Po jednom istraživanju iz 1980'tih godina neki od spojeva izoliranih iz nje pokazali su izrazit antitumorni potencijal u pokusu na miševima kojima je implantiran sarkom 180.[1] Ovo se kosi sa starijim istraživanjima po kojima gljiva ne posjeduje nikakovu ljekovitost.[2] Nadalje polisaharidi izolirani iz gljive pokazali su i hipoglikemički efekt.[3]
Iz gljive je izolirana i tvar koja ima antikoagulirajuća svojstva.[4] Drugo istraživanje pokazalo je da se iz gljive mogu dobiti i tvari koje snižavaju loš kolesterol.[5]
- Lowy, Bernard. 1952. The genus Auricularia. Mycologia. 44 (5): 656–92. ISSN 0027-5514
- ↑ Misaki, A.; Kakuta, M.; Sasaki, T.; Tanaka, M.; Miyaji, H. 1981. Studies on interrelation of structure and antitumor effects of polysaccharides: antitumor action of periodate-modified, branched (1→3)-β-D-glucan of Auricularia auricula-judae, and other polysaccharides containing (1→3)-glycosidic linkages. Carbohydrate Research. 92 (1): 115–29. doi:10.1016/S0008-6215(00)85986-8. PMID 7196285CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Ikekawa, Tetsuro; Uehara, Nobuaki; Maeda, Yuko; Nakanishi, Miyako; Fukuoka, Fumiko. 1968. Antitumor activity of aqueous extracts of ediblemushrooms. Cancer Research. 29 (3): 734–5. PMID 5813100CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Yuan, Zuomin; He, Puming; Cui, Jianhui; Takeuchi, Hisanao. 1998. Hypoglycemic effect of water-soluble polysaccharide from Auricularia auricula-judae Quel. on genetically diabetic KK-Ay mice. Bioscience, Biotechnology, and Biochemistry. 62 (10): 1898–1903. doi:10.1271/bbb.62.1898. PMID 9836425CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Yoona, Seon-Joo; Yub, Myeong-Ae; Pyunb, Yu-Ryang; Hwangb, Jae-Kwan; Chuc, Djong-Chi; Juneja, Lekh Rajc; Mourão, Paulo A. S. 2003. The nontoxic mushroom Auricularia auricula contains a polysaccharide with anticoagulant activity mediated by antithrombin. Thrombosis Research. 112 (3): 151–8. doi:10.1016/j.thromres.2003.10.022. PMID 14967412CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Francia, Christelle; Rapior, Sylvie; Courtecuisse, Régis; Siroux, Yves. 1999. Current research findings on the effects of selected mushrooms on cardiovascular diseases (PDF). International Journal of Medicinal Mushrooms. 1: 169–72. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 18. srpnja 2011. Pristupljeno 29. listopada 2013.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Judino uho |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Judino uho |