Gospodarstvo Paragvaja
Gospodarstvo Paragvaja | ||
---|---|---|
Prerada soje | ||
Valuta | Paragvajski gvarani | |
Fiskalna godina | Standardna kalendarska godina[1] | |
Gospodarske organizacije | WTO, OMC, Mercosur, Unasur | |
Statistika | ||
BDP (PPP) | 28,27 milijardi USD (2009.)[1] (101.[1]) | |
BDP rast | 15,2 % (2011. proc.)[1] | |
BDP per capita | 4,100 USD (2009. proc.)[1] | |
BDP po sektoru | poljoprivreda (22,3 %), industrija (18,1 %), usluge (59,6 %) (2009. proc.)[1] | |
Inflacija (IPC) | 1,9 % (2009. proc.)[1] | |
Stopa siromaštva | 19,4 % (2008. proc.)[1] | |
Radna snaga | 2,981 milijuna (2009. proc.) [1] | |
Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (26,5%), industrija (18,5 %), usluge (55,0 %) (2008. proc.)[1] | |
Nezaposlenost | 7,9 %(2009. proc.) [1] | |
Glavna industrija | ||
Trgovina | ||
Izvoz | 5,784 milijardi USD (2009. proc.)[1] | |
Izvozna dobra | soja, hrana, pamuk, meso, jestiva ulja, struja, drvo, koža[1] | |
Glavni izvozni partneri | Argentina 32,84%, Brazil 13,49%, Urugvaj 12,06%, Rusija 7,24%, Čile 6,99% (2009. proc.)[1] | |
Uvoz | 6,917 milijardi USD (2009. proc.)[1] | |
Uvozna dobra | cestovna vozila, potrošačka dobra, duhan, naftni proizvodi, električni strojevi, traktor i, kemikalije, dijelovi vozila[1] | |
Glavni uvozni partneri | Brazil 28,36%, Sjedinjene Američke Države 22,76%, Argentina 15,98%, Kina 8,96% (2009. proc.) [1] | |
Javne financije | ||
Javni dug | 3,22 milijardi USD (2012. proc.)[1] | |
Prihodi | 2,32 milijardi USD | |
Rashodi | 2,44 milijardi USD | |
Ekonomska pomoć | ||
Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima |
Gospodarstvo Paragvaja uglavnom se bazira na poljoprivredi.
Paragvaj je kopnena zemlja s velikim udjelom neformalnog gospodarstva (izvan kontrole države i sustava poreza). Ističe se izvoz robe široke potrošnje u susjedne zemlje, kao i aktivnost malih i mikropoduzeća. Znatan dio stanovništva živi od poljoprivrede, a posebno od dnevnica u poljoprivredi.
Zbog velikog neformalnoga sektora, točne ekonomske informacije teško je dobiti. Prevladavaju poljoprivreda i stočarstvo, trgovina i usluge. Industrijski sektor još uvijek nije dobro razvijen, a temelji se uglavnom na preradi poljoprivrednih proizvoda i stoke. Zemlja je šesti najveći svjetski proizvođač soje (proizvodi se i GMO soja u posljednje vrijeme). Značajan je izvoz električne energije, koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.
Gospodarstvo je ubrzano raslo između 2003. i 2008., zbog rasta potražnje u kombinaciji s rastućim cijenama primarnih proizvoda, čemu su pomogli povoljni klimatski uvjeti. Međutim, suša početkom 2008., smanjila je izvoz poljoprivrednih proizvoda prije recesije. Zbog smanjenja izvoza, gospodarstvo je pretrpjelo pad od 3,5% 2009. godine. Vlada je reagirala fiskalnim i monetarnim mjerama poticaja. Prepreke za dugoročni rast su: korupcija, ograničen napredak u ekonomskim reformama i neizvjesni razvoj infrastrukture.[2]