Rubia
Rubia (Rod broćika ili broćeva) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Gentianales |
Porodica | Rubiaceae |
Potporodica | Rubioideae |
Pleme | Rubieae |
Rod | Rubia L., 1753 |
Rubia (lat. ruber = crven) je rod rod broćika u porodici cvjetnica Rubiaceae, red Gentianales , razred Magnoliopsida, divizija Tracheophyta. Tipska vrsta je Rubia tinctorum.[1]
Ovaj rod ima oko 80 vrsta trajnica, verajućih biljaka, penjačica, koje su autohtone u Starom svijetu.[2] Rod i njegove najpoznatije vrste uobičajeno su poznate kao broćike ili broćevi, npr. Rubia tinctorum (obični broć), Rubia peregrina (divlji) i Rubia cordifolia (indijski).[3]
U Bosni i Hercegovini i okolnim balkanskim zemljama nađene su Rubia peregrina i Rubia tinctorum.
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Rubija je bila ekonomski važan izvor crvenog pigmenta u mnogim regionima Azije, Evrope i Afrike.[4]
Korijen biljke sadrži antracenski spoj zvani alizarin koji se upotrebljava bojenje tekstila poznatog kao ružičasta rubija. Također je korišten kao boja, posebno za slikarstvo, koja se naziva jezerasta rubija. Sinteza alizarina uveliko je smanjila potražnju za prirodnim spojem.[5]
Vrste
[uredi | uredi izvor]- Rubia agostinhoi Dans. & P.Silva
- Rubia aitchisonii Deb & Malick
- Rubia alaica Pachom.
- Rubia alata Wall.
- Rubia albicaulis Boiss.
- Rubia angustisissima Wall. ex G.Don
- Rubia argyi (H.Lév. & Vaniot) Hara ex Lauener
- Rubia atropurpurea Decne.
- Rubia balearica (Willk.) Porta
- Rubia caramanica Bornm.
- Rubia charifolia Wall. ex G.Don
- Rubia chinensis Regel & Maack
- Rubia chitralensis Ehrend.
- Rubia clematidifolia Blume ex Decne.
- Rubia cordifolia L.
- Rubia crassipes Collett & Hemsl.
- Rubia cretacea Pojark.
- Rubia danaensis Danin
- Rubia davisiana Ehrend.
- Rubia deserticola Pojark.
- Rubia discolor Turcz.
- Rubia dolichophylla Schrenk
- Rubia edgeworthii Hook.f.
- Rubia falciformis H.S.Lo
- Rubia filiformis F.C.How ex H.S.Lo
- Rubia florida Boiss.
- Rubia fruticosa Aiton
- Rubia garrettii Craib
- Rubia gedrosiaca Bornm.
- Rubia haematantha Ary Shaw
- Rubia hexaphylla (Makino) Makino
- Rubia himalayensis Klotzsch
- Rubia hispidicaulis D.G.Long
- Rubia horrida (Thunb.) Puff
- Rubia infundibularis Hemsl. & Lace
- Rubia jesoensis (Miq.) Miyabe & Kudo
- Rubia komarovii Pojark.
- Rubia krascheninnikovii Pojark.
- Rubia laevissima Tschern.
- Rubia latipetala H.S.Lo
- Rubia laurae (Holmboe) Airy Shaw
- Rubia laxiflora Gontsch.
- Rubia linii J.M.Chao
- Rubia magna P.G.Xiao
- Rubia mandersii Collett & Hemsl.
- Rubia manjith Roxb. ex Fleming
- Rubia maymanensis Ehrend. & Schönb.-Tem.
- Rubia membranacea Diels
- Rubia oncotricha Hand.-Mazz.
- Rubia oppositifolia Griff.
- Rubia ovatifolia Z.Ying Zhang ex Q.Lin
- Rubia pallida Diels
- Rubia pauciflora Boiss.
- Rubia pavlovii Bajtenov & Myrz.
- Rubia peregrina L.
- Rubia petiolaris DC.
- Rubia philippinensis Elmer
- Rubia podantha Diels
- Rubia polyphlebia H.S.Lo
- Rubia pterygocaulis H.S.Lo
- Rubia rechingeri Ehrend.
- Rubia regelii Pojark.
- Rubia rezniczenkoana Litv.
- Rubia rigidifolia Pojark.
- Rubia rotundifolia Banks & Sol.
- Rubia salicifolia H.S.Lo
- Rubia schugnanica B.Fedtsch. ex Pojark.
- Rubia schumanniana E.Pritz.
- Rubia siamensis Craib
- Rubia sikkimensis Kurz
- Rubia sylvatica (Maxim.) Nakai
- Rubia tatarica (Trevir.) F.Schmidt
- Rubia tenuifolia d'Urv.
- Rubia tenuissima ined.
- Rubia thunbergii DC.
- Rubia tibetica Hook.f.
- Rubia tinctorum L.
- Rubia transcaucasica Grossh.
- Rubia trichocarpa H.S.Lo
- Rubia truppeliana Loes.
- Rubia wallichiana Decne.
- Rubia yunnanensis Diels
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Angiosperm Phylogeny Group (2016). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV". Botanical Journal of the Linnean Society. 181 (1): 1–20. doi:10.1111/boj.12385. ISSN 0024-4074.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ "Rubia in the World Checklist of Rubiaceae". Pristupljeno 2. 4. 2014.
- ^ Cannon J, Cannon M (2002). Dye Plants and Dyeing (2 izd.). A & C Black. str. 76–80. ISBN 978-0-7136-6374-7.
- ^ St. Clair, Kassia (2016). The Secret Lives of Colour. London: John Murray. str. 152–153. ISBN 9781473630819. OCLC 936144129.
- ^ "Material Name: madder". material record. Museum of Fine Arts, Boston. novembar 2007. Arhivirano s originala, 27. 7. 2011. Pristupljeno 1. 1. 2009.