Kneževo
Kneževo | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Kneževo | |
.jpg) Zgrada općine | |
.svg) Grb | |
 Općina Kneževo u Bosni i Hercegovini | |
  Kneževo | |
| Koordinate: 44°30′N 17°23′E / 44.500°N 17.383°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Goran Borojević[1] (SNSD) |
| Površina | |
| • Općina | 325,99 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 14,07 km2 |
| Nadmorska visina | 864 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 9.793 |
| • Općina (gustoća) | 30,04 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 3.749 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 266,45 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 78 230 |
| Pozivni broj | (+387) 51 |
| Matični broj | 210595[2] |
| Matični broj općine | 20257 |
| Veb-sajt | opstinaknezevo |
Kneževo (prije Skender Vakuf) jest naseljeno mjesto i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini, na obroncima planine Vlašić.[3][4][5] Administrativno je dio Republike Srpske. Prema popisu stanovništva iz 2013. ima 9.793 stanovnika.
Historija
Prema riječima akademika Muhameda Filipovića, Kneževo je osnovano u isto vrijeme kada i Prusac, 1463. godine.[nedostaje referenca] Osnivačem grada se smatra Ali-dedo Skender, po kojem je grad i dobio ime. U Kneževu se nalazila jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija Ali-dede Skendera, u narodu poznata kao "Stara džamija", jedina džamija na Balkanu koja je u unutrašnosti sadržavala kabur. Džamiju je zajedno sa drugom džamijom poznatom kao "Nova džamija", početkom rata 1992. godine srušila VRS.[6] Nakon toga srpska vlast u Kneževu mijenja ime grada i općine u Kneževo. Do administrativne i upravne reforme 1955. godine Kneževo je bio općina u Kotorvaroškom srezu.
U rubnom području općine Kneževo nalazi se selo Donji Korićani. Ispod njih su Korićanske stijene, gdje je izvršen masakar preko 200 prijedorskih civila (Bošnjaka i Hrvata), 21. augusta 1992. Zločin su počinile policijske i vojne snage Bosanskih Srba. Ta činjenica je potvrđena brojnim presudama na ICTY Tribunalu u Haagu.[7]
Geografija
Općina Kneževo se nalazi 50 km jugistočno od Banja Luke s kojom je povezana magistralnim putem M-56. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 m i bogata je crnogoričnom i bjelogoričnom šumom.
Stanovništvo
Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kneževo imala je 19.418 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Kneževo ušao je u sastav Republike Srpske. Ime gradu i općini promijenjeno je u Kneževo. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušao je manji, južni dio općine sa uglavnom hrvatskim stanovništvom (Pougarje), i to naseljena mjesta: Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobratići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići. Od ovog područja formirana je općina Dobretići. Naseljena mjesta Donji Korićani i Gornji Korićani koja su do rata pripadala općini Travnik, poslije Dejtonskog sporazuma su pripala općini Kneževo.
Nacionalni sastav stanovništva – općina Kneževo
| Sastav stanovništva – općina Kneževo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991.[9] | 1981.[10] | 1971.[11] | 1961.[12] | |||
| Osoba | 9 793 (100,0%) | 19 418 (100,0%) | 22 948 (100,0%) | 21 419 (100,0%) | 9 190 (100,0%) | ||
| Srbi | 9 288 (94,84%) | 13 263 (68,30%) | 15 953 (69,52%) | 15 926 (74,35%) | 8 564 (93,19%) | ||
| Bošnjaci | 429 (4,381%) | 1 071 (5,516%)1 | 1 141 (4,972%)1 | 947 (4,421%)1 | 560 (6,094%)1 | ||
| Hrvati | 31 (0,317%) | 4 770 (24,56%) | 5 395 (23,51%) | 4 431 (20,69%) | 19 (0,207%) | ||
| Pravoslavci | 16 (0,163%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 10 (0,102%) | 145 (0,747%) | 64 (0,279%) | 78 (0,364%) | 12 (0,131%) | ||
| Crnogorci | 4 (0,041%) | – | 53 (0,231%) | 21 (0,098%) | 3 (0,033%) | ||
| Nisu se izjasnili | 4 (0,041%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 4 (0,041%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 2 (0,020%) | – | 1 (0,004%) | – | – | ||
| Slovenci | 2 (0,020%) | – | 2 (0,009%) | 1 (0,005%) | – | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,010%) | 169 (0,870%) | 322 (1,403%) | 9 (0,042%) | 28 (0,305%) | ||
| Muslimani | 1 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 1 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | – | – | 15 (0,065%) | 6 (0,028%) | – | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,009%) | – | 4 (0,044%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kneževo
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kneževo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991.[9] | 1981.[10] | 1971.[11] | 1961.[12] | |||
| Osoba | 3 749 (100,0%) | 3 759 (100,0%) | 2 910 (100,0%) | 1 688 (100,0%) | 992 (100,0%) | ||
| Srbi | 3 278 (87,44%) | 2 484 (66,08%) | 1 491 (51,24%) | 723 (42,83%) | 383 (38,61%) | ||
| Bošnjaci | 425 (11,34%) | 1 063 (28,28%)1 | 1 118 (38,42%)1 | 923 (54,68%)1 | 560 (56,45%)1 | ||
| Pravoslavci | 12 (0,320%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 10 (0,267%) | 42 (1,117%) | 45 (1,546%) | 17 (1,007%) | 16 (1,613%) | ||
| Ostali | 9 (0,240%) | 59 (1,570%) | 7 (0,241%) | 4 (0,237%) | 1 (0,101%) | ||
| Crnogorci | 4 (0,107%) | – | 28 (0,962%) | 10 (0,592%) | – | ||
| Nepoznato | 4 (0,107%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 2 (0,053%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,027%) | 111 (2,953%) | 205 (7,045%) | 5 (0,296%) | 28 (2,823%) | ||
| Makedonci | 1 (0,027%) | – | 1 (0,034%) | – | – | ||
| Slovenci | 1 (0,027%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 1 (0,027%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 1 (0,027%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | – | – | 14 (0,481%) | 6 (0,355%) | – | ||
| Mađari | – | – | 1 (0,034%) | – | 4 (0,403%) | ||
Poznate osobe
- Radojka Lakić, učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Reference
- ^ "Kneževo". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
- ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
- ^ Imamović, Haris. "Skender Vakuf: Od egipatske Aleksandrije do obronaka Vlašića". balkans.aljazeera.net. Pristupljeno 8. 1. 2022.
- ^ Waterfield B.: (16 May 2012). "Ratko Mladic trial: with a clap and a cut-throat gesture, the 'Butcher of Bosnia' faces justice". The Daily Telegraph (London). Retrieved 2014-08-12.
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem - ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 93/4)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 2. 2. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 2. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 2. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
.svg){kind=small}
