Jablanica
Jablanica | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Jablanica | |
 Panorama Jablanice | |
 Grb | |
 Općina Jablanica u Bosni i Hercegovini | |
  Jablanica | |
| Koordinate: 43°39′50.8″N 17°45′34.2″E / 43.664111°N 17.759500°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Hercegovačko-neretvanski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Emir Muratović[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 297,26 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 1,85 km2 |
| Nadmorska visina | 202 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 10.111 |
| • Općina (gustoća) | 34,01 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 4.057 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 2.192,97 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 88 420 |
| Pozivni broj | (+387) 36 |
| Matični broj | 121398[2] |
| Matični broj općine | 10421 |
| Veb-sajt | www |
Jablanica je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u sjevernoj Hercegovini.
Geografija
S 301 km2 površine i 13.047 stanovnika spada u red najmanjih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine. Geografski pripada regiji gornje ili visoke Hercegovine, a administrativno Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Ukliještena je između Čvrsnice i Prenja, u dolini koju otvara litičasti kanjon dug više od 30 km. Sam grad smješten je na nekoliko terasa na nadmorskoj visini 202 m, kroz koje protječe Neretva, u blizini Jablaničkog jezera.
Klima
Klima je umjereno mediteranska s prosječnom godišnjom temperaturom 12 °C i velikom količinom padavina.
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – općina Jablanica
| Sastav stanovništva – općina Jablanica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 10 111 (100,0%) | 12 691 (100,0%) | 11 903 (100,0%) | 10 938 (100,0%) | 9 822 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 9 045 (89,46%) | 9 099 (71,70%)1 | 7 806 (65,58%)1 | 7 429 (67,92%)1 | 1 996 (20,32%)1 | ||
| Hrvati | 726 (7,180%) | 2 291 (18,05%) | 2 346 (19,71%) | 2 511 (22,96%) | 2 466 (25,11%) | ||
| Nisu se izjasnili | 104 (1,029%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 63 (0,623%) | 504 (3,971%) | 512 (4,301%) | 698 (6,381%) | 1 277 (13,00%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 56 (0,554%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 28 (0,277%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 27 (0,267%) | – | 111 (0,933%) | 103 (0,942%) | 18 (0,183%) | ||
| Bosanci | 26 (0,257%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 25 (0,247%) | 216 (1,702%) | 47 (0,395%) | 35 (0,320%) | 27 (0,275%) | ||
| Jugoslaveni | 3 (0,030%) | 581 (4,578%) | 1 059 (8,897%) | 124 (1,134%) | 3 975 (40,47%) | ||
| Nepoznato | 3 (0,030%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 2 (0,020%) | – | 11 (0,092%) | 27 (0,247%) | 34 (0,346%) | ||
| Slovenci | 1 (0,010%) | – | 2 (0,017%) | 6 (0,055%) | 13 (0,132%) | ||
| Albanci | 1 (0,010%) | – | 5 (0,042%) | – | 4 (0,041%) | ||
| Turci | 1 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | – | – | 2 (0,017%) | 1 (0,009%) | 3 (0,031%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,017%) | 4 (0,037%) | 9 (0,092%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Jablanica
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Jablanica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 4 057 (100,0%) | 4 457 (100,0%) | 3 484 (100,0%) | 2 537 (100,0%) | 2 053 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 3 752 (92,48%) | 2 874 (64,48%)1 | 1 839 (52,78%)1 | 1 389 (54,75%)1 | 178 (8,670%)1 | ||
| Hrvati | 99 (2,440%) | 746 (16,74%) | 617 (17,71%) | 611 (24,08%) | 552 (26,89%) | ||
| Nisu se izjasnili | 66 (1,627%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 56 (1,380%) | 204 (4,577%) | 171 (4,908%) | 268 (10,56%) | 580 (28,25%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 28 (0,690%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 14 (0,345%) | – | 111 (3,186%) | 103 (4,060%) | 18 (0,877%) | ||
| Bosanci | 13 (0,320%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 12 (0,296%) | 178 (3,994%) | 22 (0,631%) | 16 (0,631%) | 16 (0,779%) | ||
| Muslimani | 9 (0,222%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,049%) | 455 (10,21%) | 702 (20,15%) | 112 (4,415%) | 670 (32,64%) | ||
| Crnogorci | 2 (0,049%) | – | 11 (0,316%) | 27 (1,064%) | 26 (1,266%) | ||
| Nepoznato | 2 (0,049%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 1 (0,025%) | – | 2 (0,057%) | 6 (0,236%) | 5 (0,244%) | ||
| Albanci | 1 (0,025%) | – | 5 (0,144%) | – | – | ||
| Makedonci | – | – | 2 (0,057%) | 1 (0,039%) | 1 (0,049%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,057%) | 4 (0,158%) | 7 (0,341%) | ||
Historija
Najstarije iskopine ukazuju na to da je ovo područje naseljeno još u metalnom dobu, mada je pravi procvat doživjelo u doba Rimljana i u srednjem vijeku o čemu govori 42 lokaliteta s 683 nekropola sa stećcima i gomilama. Većina ovih spomenika materijalne kulture potiče iz kraja II i početka I milenija prije nove ere, a stećci uglavnom potječu iz kasnog srednjeg vijeka. Kroz ovaj kraj prolazili su jedini karavanski putevi od Dubrovnika do srednje Bosne i putevi u dolinu Vrbasa. U odredbi bosanskog kralja Stjepana Tomaša izdanoj 1446. u Konjicu manihejcima (bogumilima) zabranjuje se gradnja i obnavljanje crkve. Među potpisnicima se spominju Petar Pavlović i Radivoj Jablanović, po kome je možda Jablanica i dobila ime.
U prvom osmanskom popisu (defteru) iz 1477. spominju se i tri jablanička sela: Žugle (Žuglići), Ostrožac, Čehari. Najstariji pojam Jablanica je u drugom popisu iz 1488/89. prema kojem se Jablanica spominje kao kraj u nahiji Neretva i bila je timar (područje) nekog bega i imala je 67 domova, četiri neoženjena i tri muslimana. Ukupan prihod od desetine koja je davana timarniku iznosila je 5.623 akče. Ostali stanovnici su bili bosanski krstjani. Jablanica je1593. bila timar Gulam Šah Hudaverdi Bosna Mehmed-bega, državnika i vakifa (dobrotvora) iz Repovaca kod Konjica. Osmanska vladavina, osim hanova i puteva nije ostavila bitnije tragove. Početak urbanizacije ovog područja počeo je s dolaskom Austro-Ugarske 1877, je izgradila kasarne, mostove, tunele, kuće i stanove za namještenike i željezničku stanicu. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu donosi ukaz 30. maja 1893. da se ime Jablanice promijeni u ime "Jablanica na Neretvi". Jablanica je ekonomski razvoj zasnivala na industriji kamena i hidroenergetskim potencijalima. Mada su i ranije postojale vjerske škole (sibjan-mektebi), prva narodna osnovna škola u Jablanici počela je s radom 1902/03. u Popovića kući (danas Halebića kuća).
Privreda
Godine 1870. otkrivena su prva rudišta vrlo kvalitetnog kamena koji se po mineralnom sastavu podudara sa granitom. Tek 1920. godine započelo je sa prvom eksploatacijom, što je ujedno i početak razvoja industrije u Jablanici i jablaničkom kraju.
U jablaničkom hotelu koji je podignut istovremeno kad i željeznička stanica 1888. godine boravili su gosti iz Beograda, Sarajeva, Splita, Dubrovnika i Mostara. U Jablanici je boravio predsjednik turske vlade Ismet-paša Ineni.
Sve do sredine 1926, kada je izgorjela "Narenta a. d.", prva hercegovačka industrija drveta iz Ostrošca, najvažniji kapacitet u području prerade drveta u regiji. U prosjeku je zapošljavala 300 radnika. U Ostrošcu je bila pilana s parnim lokomobilom (45 KS), te 6 gatera, šest mašina za preradu drveta, četiri mašine u mehaničkoj radionici te pet mašina za izradu namještaja i parketa. U sastavu preduzeća bile su parionica i sušara, ali i proizvodnja elektroenergije za rasvjetu i pogon. U stolariji su se izrađivali prozori i vrata te parket raznih vrsta i borovi teraco-briketi za popločavanje ulica. U pilani je rezana sva vrsta merkantilne robe do dimenzija od 12 cm. Šuma je eksploatisana u Neretvici i masivima Prenja i Čvrsnice, tako da će nešto kasnije proraditi i pilana u Doljanima.
Nakon Drugog svjetskog rata izgrađena je prva hidroelektrane u novoj Jugoslaviji. Branu i objekte Hidroelektrane gradila su preduzeće iz cijele države. Izgradnjom vještačkog hidroakumulacijskog bazena na potezu od ušća Rame pa do Konjica, potopljena su poljoprivredna i voćarska područja.
Kultura
Odmah nakon Prvog svjetskog rata, 1920. u Jablanici i Ostrošcu počela je sa radom i "Jugoslavenska muslimanska čitaonica". Gajret je u Jablanici i Ostrošcu djelovao kroz više kulturno-prosvjetnih i sportskih sekcija, kao što su: dramska, muzička, pjevačka (horska), nogometne, šahovska.
Godinu kasnije Jugoslavenska muslimanska čitaonica promijenila je ime i postala Gajretova čitaonica. Te 1931, kada Jablanica i Konjički srez pripadaju Primorskoj banovini, u Jablanici i Ostrošcu se osniva Sokolsko društvo.
Nacionalni spomenici
Sport
Najpoznatije sportsko udruženje je FK Turbina Jablanica, koje je osnovano u ljeto 1924. pod nazivom "Radnički sportski klub Plasa" i spada u red najstarijih klubova u Bosni i Hercegovini. Boje ovog kluba branili su Salem i Vahid Halilhodžić, Hasan Salihamidžić, kao i Tufek, braća Tatar, Stojić, Pelić.
Zanimljivosti
- Jablanica je među prvima u Bosni i Hercegovini pristupila mreži "Zdravih gradova" i Savezu općina i gradova Bosne i Hercegovine kao jedinom udruženju čiji je glavni cilj pomoć lokalnoj samoupravi u odnosu na više nivoe vlasti. Na stranom planu općina Jablanica uspostavila je dobru saradnju s općinom Vejle iz Danske, a ta saradnja se ogleda u konkretnoj tehničkoj i stručnoj pomoći i edukaciji u školstvu, javnoj administraciji i socijalnom radu.
- U Jablanici je otpočeo zajednički projekat SSP (škola, socijalni rad, policija), a odnosi se na zajedničku borbu protiv svih toksikomanija kod mladih.
- U ovom gradu djeluje i omladinski klub "Pod istim suncem" koji je prije nekoliko godina ocijenjen kao najistaknutiji u Bosni i Hercegovini, te je nagrađen od strane američke vlade.
- Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Jablanici se odigrala jedna od najvećih bitaka u na području Balkana, Bitka na Neretvi. Pod vodstvom Josipa Broza Tita partizanska vojska je sa 4000 ranjenika uspjela da rušenjem mosta u Jablanici zavara neprijatelja i izvrši proboj na slobodnu teritoriju. Njima u čast 1978. otvoren je Memorijalni spomen-kompleks.
Poznate ličnosti
- Vahid Halilhodžić, nogometaš
- Hasan Salihamidžić, nogometaš
- Mirza Teletović, košarkaš
- Senad Lulić, nogometaš
Također pogledajte
Reference
- ^ "Jablanica". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 15. 11. 2024.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem - ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 10. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 10. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
Vanjski linkovi
.svg){kind=small}
| Općine |  | |
|---|---|---|
Bazeni Neretve i Trebišnjice | |||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Države |  | ||||||||||||||||
| Gradovi/ Mjesta | |||||||||||||||||
| Pritoke |
| ||||||||||||||||
| Jezera |
| ||||||||||||||||
| Hidroelektrane | |||||||||||||||||
| Povezani članci | |||||||||||||||||
| Bazen Trebišnjice (podsliv Neretve) |
| ||||||||||||||||