Istočno Sarajevo
Istočno Sarajevo | |
---|---|
Grad | |
Grad Istočno Sarajevo | |
Glavna raskrsnica | |
Grad Istočno Sarajevo u Bosni i Hercegovini | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 43°49′N 18°21′E / 43.817°N 18.350°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Općina | Istočna Ilidža Istočno Novo Sarajevo Pale Sokolac Istočni Stari Grad Trnovo |
Vlada | |
• Gradonačelnik | Ljubiša Ćosić[1] (SNSD) |
Površina | |
• Ukupno | 1.434,88 km2 |
Stanovništvo (2013) | |
• Ukupno | 61.516 |
• Gustoća | 42,87 /km2 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 71123 |
Pozivni broj | (+387) 57 |
Veb-sajt | gradistocnosarajevo |
Istočno Sarajevo (ćirilica: Источно Сарајево) jest grad u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini. Jedan je od 32 službena grada Bosne i Hercegovine.
Historija
Istočno Sarajevo je nastalo tokom rata u Bosni i Hercegovini od općina i područja u okolini Sarajeva, koje su bila pod kontrolom srpskih snaga.
Istočno Sarajevo je ranije bilo poznato kao Srpsko Sarajevo, ali je odlukom Ustavnog suda BiH taj naziv proglašen neustavnim i diskriminatorskim prema Bošnjacima, Hrvatima i ostalim građanima koji nisu srpske nacionalnosti, jer je u svom nazivu sadržavao odrednicu "srpski". Nalazi se u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine i sastoji se od sedam općina.
Uprava
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Geografija
Istočno Sarajevo se nalazi u samom geografskom središtu Bosne i Hercegovine.
Na teritoriji grada nalaze se planine koje dosežu i 2000 metara visine: Bjelašnica, Jahorina, Igman, Treskavica i Trebević.
Najvažniji riječni tokovi su Paljanska i Mokranjska Miljacka, koje, kod mjesta Bulozi čine jedinstveno korito rijeke Miljacke; Prača, koja izvire ispod padina Jahorine na 1462 m i Željeznica sa izvorom ispod planine Treskavice.[2]
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – grad Istočno Sarajevo
Sastav stanovništva – grad Istočno Sarajevo | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[3] | |||||||
Osoba | 61 516 (100,0%) | ||||||
Srbi | 57 953 (94,21%) | ||||||
Bošnjaci | 2 429 (3,949%) | ||||||
Hrvati | 442 (0,719%) | ||||||
Nisu se izjasnili | 238 (0,387%) | ||||||
Ostali | 80 (0,130%) | ||||||
Romi | 74 (0,120%) | ||||||
Crnogorci | 60 (0,098%) | ||||||
Bosanci | 57 (0,093%) | ||||||
Nepoznato | 51 (0,083%) | ||||||
Jugoslaveni | 40 (0,065%) | ||||||
Muslimani | 23 (0,037%) | ||||||
Bosanci i Hercegovci | 20 (0,033%) | ||||||
Makedonci | 17 (0,028%) | ||||||
Slovenci | 17 (0,028%) | ||||||
Ukrajinci | 11 (0,018%) | ||||||
Albanci | 4 (0,007%) |
Privreda
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Obrazovanje i kultura
Heraldika
Zanimljivosti
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Poznate ličnosti
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Također pogledajte
Reference
- ^ "Istočno Sarajevo". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 16. 12. 2008. Pristupljeno 26. 12. 2008.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.