iBet uBet web content aggregator. Adding the entire web to your favor.
iBet uBet web content aggregator. Adding the entire web to your favor.



Link to original content: http://bs.wikipedia.org/wiki/Demokrit
Demokrit - Wikipedia Idi na sadržaj

Demokrit

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Demokrit

Demokrit je bio predsokratovski grčki filozof (rođen u Abderi-Trakiji 460-370. p. n. e.). Bio je Leukipov učenik i zajedno sa njim je začetnik ideje da su sve stvari sačinjene od raznih neunuštivih i nedjeljivih elemenata koje su zvali "atomi". Ne moguće je znati koje su ideje prvobitno bile Demokritove a koje Leukipove. Demokrit je i prvi poznati filozof koji je shvatio da je ono što mi nazivamo Mliječni put ustvari svjetlost dalekih zvijezda. Drugi filozofi, uključujući kasnije i Aristotela, su debatovali protiv tih tvrdnji. Demokrit je bio jedan od prvih ljudi koji je predpostavio da je svemir sačinjen od mnogo svjetova, od kojih su neki naseljeni:

"U nekim svjetovima nema Sunca i Mjeseca, u nekim su veći nego u našem svijetu, a u drugim ih ima više. U nekim dijelovima ima više svjetova, a u nekim manje (...); u nekim se rađaju, u drugim umiru. Neki svjetovi su lišeni živih bića ili bilo kakvih mirisa."

Hendrick ter Brugghen, "Nasmijani Demokrit" (1628)

On je bio pionir matematike i geometrije. Ovo znamo radi citata iz njegovih djela (O prirodi, O geometriji, O tangentama, O mapama, O iracionalnim brojevima) u drugim djelima, jer većima njegovih djela nije preživila Srednji vijek. Aristotel nam kaže da je njegova teorija o materiji, često nazivama atomizam, bila reakcija na Parmenida, koji je opovrgavao postojanje kretanja, primijene, ili praznine. Parmenid je govorio da postojanje stvari dovodi do zaključka da one nisu nastale, jer ništa ne može nastati iz ničega (sve postoji oduvijek). Govorio je da je i kretanje ne moguće, jer nešto mora otići u prazninu a (pošto je identifikovao prazninu sa ništa) pošto praznina ne postoji ne može se u nju otići.

Gnoseologija

[uredi | uredi izvor]

Demokrit tvrdi da postoje dvije vrste spoznaje: mračna (čulna) i prava (razumska). Opažajima spoznajemo samo pojavne, promjenljive stvari, dok razumom spoznajemo trajnu istinu (atome i prostor). Demokrit je govorio da sve što postoji mora da je vječno, ali je opovrgavao tvrdnju da se praznina može izjednačiti sa ništa. Po tome je prvi poznati mislilac koji je potvrdio postojanje potpuno praznog prostora. Da bi objasnio promijene oko nas, od ne promjenljivih supstanci tvrdio je da postoje razni osnovni elementi koji su uvijek postojali i koji se mogu grupisati da daju različite forme. Mislio je da atomi imaju samo neke osobine kao: veličina, oblik i masa; sve druge osobine, koje im dajemo, kao boja i okus, su samo rezultat kompleksnih djelovanja između atoma u našem tijelu i atoma koje posmatramo. Dalje, vjerovao je da prave osobine atoma uvjetuju i osobine materija- na primjer, nešto što je gorkog okusa je sastavljeno od malih, šiljatih atoma, kod nešto što je slatko je sastavljeno od velikih, okruglih atoma; odnosi tih atoma sa atomima jezika daju osjećaj okusa. Neke materije su jako čvrste zato što njihovi atomi imaju kuke sa kojima se zakače za druge atome; neki su masni jer su jako glatki i mali pa mogu skliznuti između drugih atoma. u Demokratovim riječima, "Prema konvenciji slatko, prema konvenciji gorko, prema konvenciji vruće, prema konvenciji hladno, prema konvenciji boja: ali u stvarnosti atomi i prostor."

Etičko učenje

[uredi | uredi izvor]

Demokrit je govorio da treba prevladati čulna zadovoljstva, jer sa njima spoznajemo samo pojavne, promjenljive stvari. Treba težiti trajnim vrijednostima.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]