Areal

Areal je teritorija na kojoj se nalazi jedna biljna vrsta. Svaka biljna vrsta nalazi se na zemljinoj površini obično u velikom broju individua što se može nazvati i njeno nalazište. Pojam nalazišta – areala – treba razlikovati od pojma staništa. Npr. neke vrste drveća imaju areal u gotovo cijeloj Evropi, ali se javljaju najčešće na određenim staništima koja odgovaraju tim vrstama. Svaka vrsta se javlja samo u granicama svoga areala i u njemu naseljava prvenstveno svoja odgovarajuća staništa.

Veličina areala može biti različita. Dok jedne vrste nalazimo gotovo u čitavom svijetu, zapravo na cijeloj Zemlji, tzv. kosmopoliti (kosmos-svijet), druge druge su ograničene na veoma male prostore tzv. endemi,. Kao primjer za kosmopolite mogu se navesti paprat, kao i mnogi korovi koje je čovjek raznio po cijelom svijetu. Daleko su češći endemi. Tako npr. od 6530 biljnih vrsta, koliko ih raste na Balkanskom pluostrvu, 1754 su njegovi endemi, odnosno njihov areal se ne pruža dalje od Balkana. Pančićeva omorika (Picea omorika) je egzota Balkanskog poluostrva.

Uzroci koji uslovljavaju konfiguraciju i same granice areala jedne vrste mogu biti razni:

• klimatski – vrsta se ne javlja van svog areala, jer joj npr. temperatura ili valžnost ne odgovara
• mehanički - mora i planinski vijenci koji mehanički sprječavaju raznošenje sjemenki i razmnožavanje
• biotički – konkurencija drugih biljnih vrsta vitalnijih i prilagodljivijih na neki prostor ili biljnu zajednicu ili odsustvo nekih životinja insekata neophodnih za razmnožavanje i oprašivanje cvjetova
• historijski – raniji raspored kompna i mora, promjena klime
• ljudski - sječa i uništavanje šuma

Treba naglasiti da je čovjek, i pored niza svjesnih i nesvjesnih grešaka u očuvanju prirode, puno učinio na proširenju areala za veliki broj kultura, šumskih i dekorativnih vrsta.