Endometrij
Endometrij (grč. ἐνδο - endo = unutra + μήτρα – matra = maternica) je unutrašnja sluzna membrana sisarske maternice.[1][2]
| Endometrij Tunica mucosa uteri | |
|---|---|
 Maternica i njene cijevi (tube). (Endometrij je označen u centru desno.) | |
| Identifikatori | |
| Gray's | p.1262 |
| MeSH | A05.360.319.679.490 |
| Dorlands /Elsevier | Endometrij |
| TA | A09.1.03.027 |
| FMA | 17742 |
| Anatomska terminologija | |
Struktura
urediHistologija
uredi
Endometrij se sastoji od jednog sloja cilindričnog (kolumnog) epitela i strome na kojoj počiva. Stroma je sloj vezivnog tkiva; debljina joj varira prema hormonskim uticajima. Jednostavne cjevaste maternične žlijezde dolaze iz površine endometrija do baze strome, koja također nosi bogate zalihe krvi spiralne arterije. U žena u reproduktivnoj dobi, dva sloja endometrija se mogu razlikovati, a javljaju se samo u endometriju koji oblaže šupljinu maternice, a ne u sluznici maternice (Falopijeve) tube:[3]
- Funkcijski sloj je u uz materničnu šupljinu. Obnavlja nakon završetka menstruacije tokom prvog dijela prethodne menstruacijskog ciklusa. Proliferacija je izazvana estrogenom (folikulska faza ciklusa), a kasnije promjene u ovom sloju su stvorenog progesterona iz žutog tijela -corpus luteum (lutealna faza). Prilagođen je pružaju optimalnog okruženja za ugradnju i rast embriona. Ovaj sloj se potpuno izliva tokom menstruacije.
- Bazni sloj je u priljubljen uz zid maternice i ispod funkcijskog sloja, a ne odbacuje se u bilo kojem dijelu menstrualnog ciklusa; iz njega se razvija funkcijski sloj.[4]
U nedostatku progesterona, arterije za opskrbu krvlju u funkcijskom sloju se sužavaju, tako da ćelije u tom sloju postaju ishemijske i umiru, što dovodi do menstruacije.
Faze menstrualnog ciklusa je moguće identificirati posmatranjem histoloških razlika u svakoj fazi:
| Faza | Dani | Debljina | Epitel |
|---|---|---|---|
| Faza menstruacije | 1–5 | Mala (tanka) | Odsutan |
| Proliferacijska faza | 5–14 | Srednje | Cilindrični (kolumni) |
| Faza žutog tijela | 15–27 | Debeo | Cilindrični (kolumni). Također su vidljive spiralne grane materične arterije. |
| Ishemijska faza | 27–28 | Cilindrični (kolumni). Također su vidljive spiralne grane materične arterije. |
Horionsko tkivo može rezultirati u vidljive endometrijske promjene poznate kao Arias-Stella reakcija, koja može biti slična kanceru.[5] Historijski, ova promjena je nekada bila dijagnosticirana kao endometrijski kancer, a važna je samo u onoj mjeri u kojoj se ne treba pogrešno dijagnosticirati rak.
Funkcija
urediEndometrij je najdublji žlezdani sloj i funkcionira kao obloga maternice, sprečava priraslice između suprotnih zidova maternice, čime održava prohodnosti maternične šupljine. Tokom menstruacijskog ciklusa ili estrusni ciklus estrusnog ciklusa, endometrij zadebljava u krvnim sudovima bogati, žljezdani sloj tkiva. To predstavlja optimalno okruženje za implantaciju blastocista po njegovom dolasku u maternicu. Endometrij je centralni, ehogeni (otkriva se pomoću ultrazvučnog skenera), a ima prosječnu debljinu od 6,7 mm. Tokom trudnoće, žlijezde i krvni sudovi u endometrij daljie rast u veličini i broju. Sudovni prostori se stapaju i postaju međusobno povezani, formirajući posteljicu, koja embrion i fetus opskrbljuje kisik om i hranjivim tvarima.
Ciklus
urediEndometrijska struktura prolazi cikličnu regeneraciju. Ljudi i drugi veliki majmuni imaju menstrucijski ciklus, dok većina drugih sisara imaju estrusni ciklus. U oba slučaja, endometrij se u početku razmnoži pod uticajem estrogena. Međutim, kada dođe ovulacija, osim estrogena, jajnik će početi proizvoditi progesteron. To mijenja proliferativni obrazac endometrija u sekrecijsku oblogu. Na kraju, ta obloga pruža gostoljubivo okruženje za jedan ili više blastocista.
Ako se blastocisti ne implantiraju i povratna informacija za tijelo sa ljudskim kortiko-gonadotropina [hCG] i nastavi povratne informacije tokom trudnoće placentnim progesteronom i estrogenom, endometrijska obloga se ili reapsorbira (estrusni ciklus) ili odlijeva (menstruacijski ciklus). U ovom drugom slučaju, proces prolijevanja uključuje probijanje sluznice, kidanjem malih vezivnih krvnih sudova, uz gubitak tkiva i krvi koji izlaze kroz vaginu. Čitav proces se dešava u periodu od nekoliko dana. Menstruacija može biti praćen nizom kontrakcija maternice, što pomaže istiskivanje menstruacijskog endometrija. U slučaju implantacije, međutim, endometrijska obloga se ne apsorbira niti odliva. Umjesto toga, ona ostaje kao 'decidua' ', koja postaje dio posteljice; pruža podršku i zaštitu trudnoće.[6]
Ako postoji neadekvatna stimulacija sluznice, zbog nedostatka hormona, endometrij ostaje tanak i neaktivan. Kod žena, to će dovesti do amenoreje ili odsustva menstruacije. Nakon menopauze, obloga se često opisuje kao atrofna (zakržljala). Nasuprot tome, endometrij koji je stalno izložen estrogenu, ali ne i na progesteronu, može postati prebujan. Dugotrajna upotreba oralnih kontraceptiva sa visoko potentnim progestinom također može izazvati atrofiju endometrija.[7][8]
Kod čovjeka, ciklus izgradnje i rasterećenja obloge endometrija traju u prosjeku 28 dana. Kod raznih sisara, ndometrij se razvija različitom brzinom. Na njegovo formiranje ponekad utiču godišnja doba, klima, stres i drugi faktori. Endometrij sam proizvodi određene hormon e na različitim tačkama duž ciklusa. Ovo utječe na druge dijelove reprodukcijskog sistema.
Patologija
uredi- Adenomioza je rast endometrija u mišićni sloj maternice (miometrij).
- Endometrioza je izrastanje endometrijskog tkiva izvan maternice.
- Endometrijska hiperplazija
- Endometrijski kancer je najčešći rak ženskog spolnog trakta kod čovjeke.
- Ashermanov sindrom, poznat i kao known as unutarmaterična adhezija javlja se kada je instrumentacijski oštećen ili inficiran (npr. endometrijska tuberkuloza) resultirajući endometrijskom sklerozom i prianjanjem i djelomičnim ili potpunim uništenjem maternične šupljine.
Tanki endometrij može se definirati kao endometrij čija je debljina manja od 8 mm. To se obično javlja nakon menopauze. Tretmani koji mogu poboljšati debljinu endometrija uključuju vitamin E, L-arginin i sildenafilni citrat [9] Za dijagnozu poremećaja endometrija može se primijeniti profiliranje ekspresije gena upotrebom cDNK mikrozračenja.[10]
Europsko društvo za menopauzu i andropauzu (EMAS) je realiziralo vodič sa detaljnim informacijama za procjenu stanjaendometrija.[11] Manja debljina endometrija (EMT) od 7 mm smanjuje stopu trudnoća u oplodnji in vitro u omjeru od približno 0,4 u odnosu na EMT sa preko 7 mm. Međutim, takve mala debljina javlja se rijetko, a smatra se da nije opravdana rutinska upotreba ovog parametra. An endometrija debljina (EMT) od manje od 7 mm smanjuje stopa trudnoća u in vitro oplodnje od strane omjer od približno 0,4 u odnosu na EMT od preko 7 mm. Međutim, takve male debljine rijetko javlja, a bilo rutinsku upotrebu ovog parametra.[12]
Ostala klinička upotreba
uredi
Promatranje endometrij prema poprečnom ultrazvučnom pregledu se koristi kada se upravlja lijekovima za plodnost, kao što je oplodnja in vitro. U vrijeme embriotransfera, povoljno je imati endometrijum debljine između 7 i 14 mm trolinijske konfiguracije, što znači da endometrij sadrži komponentu koja je obično prikazana kao svjetla linija u sredini, okružena sa dvije ili više tamnijih linija. Trolinijski endometrij odražava odvajanje stratum basalis i funkcijskog sloja, a također se posmatra i u periovulacijskom razdoblju srednjeg rasta razine estradiola, a nestaje nakon ovulacije.[13]
Dodatne slike
uredi-
Početni stadij embriogeneze čovjeka -
Presjek sluzne membrane ljudske maternice -
Endometrijski adenokarcinom iz biopsije. -
Mikrografija endometrija -
Mikrografija ogoljenog endometrija pod uticajem spoljašnjeg dodavanja progesterona. -
Mikrografija ogoljenog endometrija pod utivajem vanjskog prpgesterona. -
Mikrografski prikaz kondenzacije endometrijske viđene tokom menstruacije.
.jpg)
.JPG)
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
- ^ Coulehan J. L., Block M. R. (2005): The Medical Interview: Mastering skills for clinical practice, 5th Ed. F. A. Davis. ISBN 0-8036-1246-X. OCLC 232304023.
- ^ Blue histology - Female reproductive system. School of Anatomy and Human Biology - The University of Western Australia: http://www.lab.anhb.uwa.edu.au/mb140/CorePages/FemaleRepro/FemaleRepro.htm Arhivirano 21. 2. 2007. na Wayback Machine.
- ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
- ^ Arias-Stella J. (2002): The Arias-Stella reaction: Facts and fancies four decades after. Adv. Anat. Pathol., 9 (1): 12–23.
- ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001): Biologija za 8. razred osnovne škole. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-396-6.
- ^ Deligdisch L. (1993): Effects of hormone therapy on the endometrium. Modern pathology : an official journal of the United States and Canadian Academy of Pathology, Inc, 6 (1): 94–106.
- ^ William's Gynecology, McGraw 2008, Chapter 8, Abnormal Uterine Bleeding
- ^ Takasaki A., Tamura H., Miwa I., Taketani T., Shimamura K., Sugino N. (2010): Endometrial growth and uterine blood flow: a pilot study for improving endometrial thickness in the patients with a thin endometrium. Fertil. Steril., 93 (6): 1851–1858.
- ^ Tseng L. et al. (2010): Genome-based expression profiling as a single standardized microarray platform for the diagnosis of endometrial disorder: an array of 126-gene model. Fertility and Sterility, 94 (1): 114–119.
- ^ Dreisler E. et al. (2013): EMAS clinical guide: Assessment of the endometrium in peri and postmenopausal women. Maturita, 75 (2): 181-190.
- ^ Kasius A. et al. (2014): Endometrial thickness and pregnancy rates after IVF: a systematic review and meta-analysis. Human Reproduction Update, 20 (4): 530–541.
- ^ Baerwald A. R., Pierson R. A. (2004): Endometrial development in association with ovarian follicular waves during the menstrual cycle. Ultrasound in Obstetrics and Gynecology, 24 (4): 453–460.